Poziv bivšeg univerzitetskog rektora da se Bosni i Hercegovini vrati dio crnogorske obale nije naišao na reakcije u državnom vrhu BiH i Crne Gore.
Jusuf Mulić, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu, izjavio je početkom avgusta za sarajevski list „Dnevni avaz“ da se dio crnogorske obale nekada nalazio u vlasništvu Bosne i Hercegovine i da BiH treba da ga traži nazad.
Prema njegovim tvrdnjama, područje Sutorine i Kruševice u Boki Kotorskoj je nekoliko vjekova pripadalo BiH.
Međutim, po Mulićevim riječima, oba su područja 1936. godine pripojena Zetskoj banovini, administrativnoj regiji tadašnje jedinstvene Kraljevine Jugoslavije čija se teritorija uglavnom poklapala sa granicama današnje države Crne Gore.
Mulić je zatražio da, ukoliko Crna Gora ne želi vratiti Sutorinu „mirnim putem“, BiH čitavu stvar pokrene pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. On je u nedjelju ponovio svoj poziv zvaničnicima BiH.
„Veoma je važno da ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori”, istakao je on.
Iako je Mulićev predlog u posljednjih nekoliko dana dobio prostor u nekim medijima u regionu, on nije dospio na naslovne strane u Crnoj Gori.
Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, rekao je u nedjelju za „Dnevni avaz“ da prema dokumentu o razgraničenju iz 1953. godine između BiH i Crne Gore nije razjašnjena samo jedna katastarska opština.
Mustafa Begić, bivši član Tehničke grupe za identifikaciju granica pri Komisiji za granice BiH, složio se da je „borba za Sutorinu“ osuđena na neuspjeh.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović početkom juna je izjavio da je usaglašavanje sporazuma o granici između ove dvije zemlje u završnoj fazi.