Analiza 31 Aug 17

Vladi Hrvatske prijeti destabilizacija zbog ustaške krilatice

Krilatica profašističkog ustaškog pokreta “Za dom spremni“, koja je uklesana u spomen-obilježje postavljeno u blizini Jasenovca, zategla je političke odnose u tolikoj mjeri da prijeti raspadom vladajuće koalicije zemlje.

Sven Milekić BIRN Zagreb
Grb HOS-a na kom se nalazi pozdrav 'Za dom spremni', na spomen-ploči postavljenoj u Jasenovcu. Foto: Beta.

Koalicijska vlada Hrvatske, koju predvodi HDZ, ponovo se našla pred raskolom. Ovog puta zbog spomen-obilježja na kome je uklesana krilatica “Za dom spremni“, koju je u Drugom svjetskom ratu koristio profašistički ustaški pokret.

Spomen-obilježje postavljeno u čast 11 preminulih pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), ratne paravojne postrojbe i partijske milicije krajnje desničarske Hrvatske stranke prava, otkriveno je u Jasenovcu u studenom, u blizini mjesta nekadašnjeg najvećeg ustaškog logora.

Njegovo postavljanje je odmah izazvalo negativne reakcije, ne samo oporbe, već i koalicijskih partnera HDZ-a, Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

U logoru Jasenovac, između 1941. i 1945. godine, ustaše su ubile preko 83.000 Srba, Židova, Roma i antifašista.

Problem je što je krilatica uklesana u spomen-obilježje kao dio oficijelno registriranog grba organizacije veterana HOS-a. Ova postrojba formirana je početkom sukoba u Hrvatskoj 1991. godine, a borila se protiv pobunjenih Srba u ovoj državi i Jugoslavenske narodne armije (JNA), da bi 1992. godine bila integrirana u Hrvatsku vojsku (HV).

Udruga volontera HOS-a u Zagrebu registrirana je u gradskom uredu za opću upravu, te u Ministarstvu uprave RH 1998. godine, sa krilaticom „Za dom spremni“ na njezinom zvaničnom grbu.

Dvojca veterana HOS-a sa zastavom postrojbe na dan komemoracije žrtvama logora Jasenovac u aprilu. Foto: N1.

Upotreba ove krilatice u Hrvatskoj nije zabranjena, iako su različiti sudovi utvrdili da ona predstavlja ustaški režim. Ponekad se skandira i na događajima desnice, ali i na nogometnim utakmicama.

Prošlog prosinca, kada su mediji uveliko izvještavali o sporu sa spomen-obilježjem u Jasenovcu, premijer Andrej Plenković je izjavio kako će vlada donijeti zakon kojim će regulirati ovo pitanje.

Plenković je potom najavio da će biti formirano specijalno vijeće, sastavljeno od stručnjaka koji će raditi na zakonu o uređenju uporabe simbola totalitarnih režima.

Da bi ispunila ovo obećanje, Vlada je u ožujku formirala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima – iako se njegovi članovi nisu suglasili da će raspravljati i o pitanju uporabe krilatice “Za dom spremni“.

S druge strane, liberalna Hrvatska narodna stranka (HNS) saopćila je u lipnju, kada se pridružila HDZ-ovoj koalicijskoj vladi, da će spomen-obilježje biti uklonjeno u roku od mjesec dana. No, taj rok je istekao krajem srpnja.

U međuvremenu je Plenković izjavio kako po ovom pitanju Vlada čeka odgovor iz Ministarstva uprave.

Legitimne oznake?

Pripadnici jedinice HOS-a "Rafael vitez Boban" 1995. uzvikuju da su ustaše i veličaju ustaškog lidera Ante Pavelića.

Pitanje oko krilatice ponovo je isplivalo na površinu u subotu, kada je HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u intervjuu za Večernji list izjavio da se ploča najvjerojatnije “neće ukloniti prije ožujka“.

Izjava Bošnjakovića izazvala je oštre reakcije SDSS-a i HNS-a, koji inzistiraju da Vlada riješi ovo pitanje u roku od mjesec dana.

Vladajuća koalicija, koja ima minimalnu većinu od 76 zastupnika u Saboru, ne bi mogla ostati na vlasti bez potpore pet zastupnika HNS-a, troje zastupnika SDSS-a i petoro iz reda nacionalnih manjina koji su u neformalnom bloku sa SDSS-om.

Plenković je u utorak ponovio kako Vlada radi na tom pitanju, uz puno poštovanje prema žrtvama Jasenovca i 11 poginulih pripadnika HOS-a kojima je spomen-obilježje podignuto.

“Tražimo rješenje gdje sadržaj na ploči ne bi ugrožavao ničije osjećaje, a vrlo brzo ćemo naći rješenje“, rekao je on.

Zvone Ćurković, zapovjednik vukovarskog HOS-a i predsjednik udruge zagrebačkih veterana branitelja Vukovara, izjavio je u utorak za HRT da je grb „legitimna oznaka“ koju je država priznala, ali da se u slučaju Jasenovca treba napraviti iznimka.

“Moj osobni stav u vezi sa spomen-pločom u Jasenovcu je da HOS treba napraviti gestu i skinuti samo u Jasenovcu znak HOS-a sa te ploče, iz poštovanja prema nevinim žrtvama (logora)”, rekao je Ćurković.

Logo HOS-ove postrojbe "Jure vitez Frančetić" iz BiH, na kojem je slovo 'U', odnosno oznaka za ustaše. Foto: Wikimedia Commons.

Međutim, Milijan Brkić, potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a, izjavio je u ponedjeljak kako je ploča “postavljena zakonito“.

On je potencirao da se radi o “ratnom grbu legalne postrojbe iz Domovinskog rata“.

Dodao je kako hrvatski branitelji iz HOS-a imaju toliko veze s ustaštvom koliko oni koji zagovaraju uklanjanje ploče imaju veze s hrvatstvom.

“Ti nikada nisu ni željeli Hrvatsku; ne samo da je nisu željeli već su i radili protiv njene slobode i neovisnosti“, rekao je Brkić.

U međuvremenu, predsjednik Saveza udruga dragovoljaca HOS-a Borislav Barišić izjavio je u ponedjeljak kako pripadnici HOS-a nisu “fašisti i ustaše“, jer je HOS formiran 1991. godine, puno vremena nakon što je ovaj režim iz Drugog svjetskog rata prestao da postoji.

Barišić je pozvao Plenkovića da ih zaštiti, rekavši da će, ako treba, izaći i na referendum ili obratiti se međunarodnim sudovima.

Đuro Glogoski, predsjednik Udruge 100%-tnih HRVI, koji je 2014.–2016. vodio godinu i pol dugi prosvjed za veća prava branitelja, upozorio je da udruge branitelja imaju “ne samo opciju B, već i opciju C“ ako se predsjednik Vlade i predsjednik Sabora ne očituju, što predstavlja nagovještaj za izravnu akciju.

Simpatije prema ustašama

Ustaški dokument iz 1941. kojim se potvrđuje da je 199 Židova dopremljeno u logor Jasenovac, a koji na kraju sadrži pozdrav 'Za dom spremni'. Foto: Telegram.

Kada su osnovani, i HOS i njezin politički tvorac, ekstremna Hrvatska stranka prava, koristili su pojedine simbole ustaškog pokreta.

Osim krilatice “Za dom spremni“, oni su povremeno pred svojim sjedištima postavljali i fotografije ustaškog čelnika Ante Pavelića.

Akronim HOS-a je isti kao akronim Hrvatskih oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je bila saveznica nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Jedinice HOS-a i danas nose ime nekog istaknutog ustaškog zapovjednika poput Jure Francetića ili Rafaela Bobana, dok u nekim prigodama pjevaju čak i ustaške pjesme.

Godine 1992. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je po profesiji bio povjesničar, izrazio je nezadovoljstvo HOS-ovom fascinacijom ustaštvom, što je, kako je on smatrao, bilo loše za međunarodnu sliku Hrvatske.

“Ja znam da je među tim mladićima bilo i hrvatskih fanatika, hrvatskih ljudi koji su imali ideale, ali je začuđujuće da nasjedaju onima koji ih oblače u crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata“, izjavio je Tuđman.

Franjo Tuđman govori o HOS-u 1992.

“Šta bi bilo od Njemačke da je nastavila na crnokošuljaškim i smeđokošuljaškim tradicijama i nacističkim oznakama? Prema tome, to je bila jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske“, dodao je on.

Unatoč nekim suprotnim tvrdnjama krajnje desničarskih krugova, krilatica “Za dom spremni“ je koncipirana tridesetih godina prošlog stoljeća unutar ustaškog pokreta, dok je bio aktivan u inozemstvu izvan Kraljevine Jugoslavije.

U intervjuu koji je dao 1957. godine, a koji je bio objavljen u časopisu hrvatske dijaspore “Hrvatska straža“ 1968. godine, Pavelić kaže da je želio krilaticu s “vojnim značenjem“.

Naglasio je kako je djelimično bio inspiriran tome kako je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. iz 11. stoljeća koristio riječ “spremni“.

“Spremni za što? Za ono što nam je među zemaljskim stvarima najsvetije: ZA DOM! Dom ne znači samo domovinu nego i domaće ognjište, pa je njegovo značenje dvostruko jako. Taj se izraz provlači kroz cijelu našu povjesnicu, provlači se i kroz naše rodoljubno pjesništvo”, rekao je u intervjuu Pavelić.

Bez posebne zabrane

Pripadnik postrojbe "Rafael vitez Boban" HOS-a sa oznakom na kojoj piše 'Za dom spremni'. Foto: Sven Milekić/BIRN.

Za razliku od njemačkog zakona, koji zabranjuje korištenje određenih nacističkih simbola i slogana kao što je “Sieg Heil“, u hrvatskom se zakonodavstvu ne govori točno što nije dopušteno.

Članak 325. Hrvatskog kaznenog zakona navodi da se “javno poticanje na nasilje ili mržnju prema skupinama ili pojedincima na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti“, može kazniti zatvorom od tri godine, dok organizatori grupa koje šire mržnju mogu dobiti kaznu zatvora do šest godina.

Članak 325. navodi i da osobe koje “javno odobravaju, negiraju ili znatno trivijaliziraju genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili agresije“ također mogu dobiti do tri godine zatvora.

Međutim, gotovo nitko tko je uzvikivao “Za dom spremni“ ili javno prikazivao ustaške oznake, nije procesuiran na osnovu ovog članka.

Kao i u slučaju hrvatskog nogometaša Josipa Džoa Šimunića, koji je na međunarodnoj utakmici u Zagrebu 2013. godine uzvikivao “Za dom spremni“ zajedno s tisućama prisutnih navijača, ovo se djelo obično kažnjava po prekršajnim zakonima.

"Za dom spremni", zajedno s navijačima, skandirao je i hrvatski međunarodni nogometaš Josip Šimunić.

Iako se u zakonu ne navode pojedinosti, mnogi pravni stručnjaci i političari tvrde da je antifašizam sadržan u Ustavu, pa stoga izražavanje podrške ustašama može biti procesuirano.

Prema preambuli ustava, zemlja je utemeljena na djelovanju Hrvatskog antifašističkog vijeća nasuprot proglašenju NDH 1941. godine.

Tako je Ivo Sanader, dok je bio hrvatski premijer, 2004. godine naložio uklanjanje spomenika posvećenog ustaškom zapovjedniku Francetiću u Slunju.

Sanader je izjavio kako je to “suprotno povijesnim temeljima Ustava Republike Hrvatske i (šteti) ugledu i interesima Republike Hrvatske“.

U međuvremenu su, u veljači ove godine, iz Ureda pučkog pravobranitelja saopćili kako je pozdrav “Za dom spremni“ u suprotnosti s postulatima Konvencije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (CERD), Europske konvencije o ljudskim pravima, Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina te preporuka Europskog odbora protiv rasizma i netolerancije (ECRI).

Svećenik Mato Mutinić i zapovjednik IX. bojne HOS-a “Rafael vitez Boban“ Marko Skejo uzvikuju 'Za dom spremni' zajedno s drugim članovima postrojbe.

Iz ureda su naveli brojne presude koje su izrekli sudovi, a kojima su osuđene osobe zbog korištenja ovog pozdrava, definirajući ga kao “službeni pozdrav ustaškog režima i totalitarnog režima NDH“.

Naglasili su i postojanje juresprudencije za takve postupke, ali i da je neke od ovih presuda potvrdio i sam Ustavni sud.

Iz Ureda su ukazali i na stav Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, da postavljanje spomen-ploče u Jasenovcu “vrijeđa žrtve ustaškog logora i sve žrtve ustaškog režima“.

Međutim, postoji i primjer suprotnog tumačenja, koji je izazvao spor oko upotrebe pozdrava, a to je odluka Prekršajnog suda u Kninu kojom je oslobođena osoba koja je 2011. uzvikivala sporni pozdrav, uz obrazloženje da je riječ o “povijesnom hrvatskom pozdravu”.

Disqus

blog comments powered by Disqus