Intervju 10 Jan 18

Tegeltija obećava brži tempo procesuiranja predmeta

Proteklu godinu u državnom pravosuđu obilježio je zastoj u procesuiranju najsloženijih predmeta ratnih zločina, korupcije i organizovаnog kriminala, ali Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), 2018. očekuje “novi zamah u pravosuđu”.

Denis Džidić BIRN Sarajevo
Milan Tegeltija. Foto: BIRN.

Pravosuđe na državnom nivou zabilježilo je “slabije rezultate” u procesuiranju ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala, kaže u intervjuu za BIRN predsjednik VSTV Milan Tegeltija.

Ali i pored toga, Tegeltija kaže da je “umjereni optimista” da će 2018. biti bolja godina.

On očekuje da se državno tužilaštvo fokusira na počinioce višeg ranga, a da ostali predmeti nižeg nivoa budu proslijeđeni entitetskim tužilaštvima, dodajući da je ohrabren većim brojem optužnica koje je Državno tužilaštvo podiglo krajem 2017. godine.

“Svjedoci smo i sami da se zadnjih dana – možete i sami da vidite i po medijskim napisima – dešava puno toga u sferi ratnih zločina, puno hapšenja, puno podizanja optužnica ...Mislim da je to dobar znak”, rekao je Tegeltija.

Tužilaštvo BiH je i proteklih nekoliko godina uvijek pred kraj godine podizalo veći broj optužnica, što se tumači kao pokušaj da se na kraju godine popuni godišnja norme.

Tegeltija je rođen u Pančevu u Srbiji 1971. godine, kao advokat radio je od 1997. Funkciju predsjednika VSTV-a izršava od prije tri i po godine, ali ipak vidi razliku u odnosu na raniji period.

“Ono što ja mogu da propratim kroz medije, nisam siguran da se radi o hapšenjima, o optužnicama, istragama koje su tog karaktera. Upravo vidim da se radi o nekim, hajmo to reći, u sferi ratnih zločina i naredbodavnim ulogama osumnjičenih. Ne radi se o nekakvim stražarima itd… Mislim da se radi ipak o malo ozbiljnijim predmetima, koji su čak u onoj sferi najozbiljnijih predmeta ratnih zločina, tako da ne bih mogao za ovaj put da kažem da je to upravo ona praksa koja jeste postojala”, pojasnio je on.

Jedan od događaja koji je 2017. godine imao široku rezonanciju bila je reakcija VSTV-a na navode koji su se pojavili nakon kontroverzne presude kojom je bivši komandant ABiH u Srebrenici Naser Orić oslobođen optužnice za ratne zločine počinjene nad srpskim ratnim zarobljenicima.

Vlasti Republike Srpske optužili su sudske vlasti BiH za antisrpsku pristrasnost u predmetu Nasera Orića, kao i u drugim predmetima, dok je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Ministarstva pravde Republike Srpske prijavilo VSTV-u 15 državnih sudija i tužilaca jer su, kako su naveli, radili protiv interesa srpskog naroda.

Kao odgovor na ove navode, VSTV je odlučio da uvede mehanizme za provjeru ratne prošlosti sudija i tužilaca.

Tegeltija ističe da, uprkos brojnim kritikama iz profesionalnih udruženja, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, nije napravljena greška donošenjem zaključaka.

“Vi imate, sasvim sigurno, ljude za koje je moguće da su u svojoj biografiji počinili nekakve stvari koje bi, da smo ih mi znali u vrijeme kada su imenovani, spriječile njihov izbor. Mi moramo imati mehanizam i da na takve stvari reagujemo”, objašnjava on.

Kako naglašava, prema zakonu o VSTV uposlenici ne smiju imati sumnjivu prošlost.

“U Zakonu o VSTV-u kaže se da se za sudije i tužioce biraju ljudi visokih moralnih vrijednosti. I sada ukoliko se pokaže da ste izabrali nekoga ko nema te vrijednosti jer niste znali za nešto iz njihove prošlosti, a nemate mehanizam da to riješite, onda će vam on biti ‘zacementiran’ u sistemu”, pojasnio je Tegeltija.

Na oštre kritike koje su došle iz Evropske komisije, Tegeltija je kazao da se radilo o pogrešnom shvatanju predstavnika međunarodne zajednice i da je taj nesporazum riješen tako što su zaključci preformulisani, čime je napuštena ideja o promjeni zakona kojim bi se omogućilo da sudije i tužioci budu razrješeni bez disciplinskog postupka. Ovo pitanje će se sada rješavati u okviru redovnih razgovora o “strukturalnom dijalogu” o pravosudnim pitanjima između EU i BiH.

Kontroverzno suđenje: Naser Orić pred Sudom BiH sa svojom advokaticom. Foto: BIRN.

Slabi rezultati, ali biće bolje?

Bosna i Hercegovina je 2008. godine usvojila Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina kojom je bilo predviđeno da svi složeni predmeti ratnih zločina na državnom nivou budu rješeni do 2015, a preostali na entitetskom nivou do 2023. godine.

Ovi ciljevi nisu postignuti – nastupila je 2018. ali i dalje je otvoreno stotine kompleksnih istraga o ratnim zločinima. U fazi usvajanja je i nova Strategija koja bi trebalo da reflektira stvarnost situacije.

Tegeltija ističe da će u proljeće biti izvršeno imenovanje glavnog državnog tužioca, te da će doći do ubrzanog rada na predmetima ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala.

“Mislim da će 2018. godina ustvari biti jedan reper koji će pokazati koji nam je trend za budućnost”, kaže on.

“Pogrešno je, iluzorno je očekivati da će u 2018. godini biti riješeni svi problemi – neće. Međutim, ja sam sasvim siguran da će u 2018. godini biti uspostavljen jedan ubrzani pozitivni trend razvoja pravosuđa, ali trend koji će biti uspostavljen 2018. godine siguran sam da će biti onaj pravi”, smatra predsjednik VSTV-a.

Više od godinu dana na čelu Tužilaštva BiH je vršiteljica dužnosti (v.d.) glavnog tužioca Gordana Tadić.

Prethodno je ovu funkciju vršio Goran Salihović, koji je suspendovan u septembru 2016. godine nakon prijave zbog sumnje na određene nepravilnosti u radu. Nakon disciplinskog postupka, smijenjen je s pozicije glavnog tužioca krajem prošle godine, a uporedo se protiv njega vodi krivična istraga.

“Mislim da bi 2017. godinu možda trebalo gledati kao neku godinu u kojoj je v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH postavljao ili, kako to kažu Englezi, ‘setovao’ sistem na način da bi, u nekom vremenu koje je ispred nas, postizao bolje rezultate”, kazao je predsjednik VSTV-a.

Nije želio komentarisati pitanje velikog broja disciplinskih prijava tokom 15 mjeseci rada v.d. glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH, pojasnivši da čeka kompletan izvještaj o radu te institucije za 2017. godinu.

“Teško je meni u ovom trenutku dati punu i pravu ocjenu. Znači, ona bi više bila špekulativna, zasnovana na nekim saznanjima koja nisu formalna… Ono što je sigurno jeste da preuzimanje Tužilaštva, u situaciji u kojoj je ono bilo nakon suspenzije Gorana Salihovića, nije bilo lagano, i očekivati od nekoga da jednog dana preuzme tu instituciju s problemima i s tim međuljudskim odnosima bilo je otežavajući faktor”, istakao je Tegeltija.

U toku 2017. godine, u odnosu na prethodnu godinu podignuto je dvadesetak optužnica manje za ratne zločine, a takođe se i kasni sa izmjenama Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Tegeltija priznaje da cjelokupna slika izgleda loše, ali kaže da će biti bolje.

“Niko od nas nije zadovoljan onim što se uradilo u sferi ratnih zločina, iako je to jedna zaista jako teška materija. Imali smo probijanje ranije Strategije i nova Strategija je u fazi usvajanja. Naš predstavnik u Nadzornom tijelu, koji je tamo i predsjednik, aktivno radi na izradi te nove Strategije, koja je taj fundament na bazi kojeg treba da se radi sve ono u budućnosti”, ističe on.

“Ja sam zaista optimista, kad su ratni zločini u pitanju, da će taj proces u narednih godinu-dvije imati značajnu akceleraciju”, naglasio je Tegeltija.

Disqus

blog comments powered by Disqus