Intervju 30 Oct 17

Svjetski židovski kongres poziva Hrvatsku na raspravu o Holokaustu

Svjetski židovski kongres želi pokrenuti raspravu o revizionizmu Holokausta u Hrvatskoj, kako bi potaknuo priznanje zločina počinjenih u koncentracijskom logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, kaže za BIRN aktivista Menachem Rosensaft.

Sven Milekić BIRN Zagreb
Menachem Rosensaft. Fotografija Menachema Rosensafta.

Američki profesor prava Menachem Z. Rosensaft u intervjuu za BIRN kaže da Svjetski židovski kongres – međunarodna organizacija koja zastupa židovske zajednice – želi u Hrvatskoj pokrenuti raspravu o zločinima počinjenim u logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata.

Rosensaft je nedavno privukao medijsku pozornost svojim člankom “Hrvatska bezočno pokušava izbaciti iz povijesti svoje zločine u Holokaustu”, objavljenom u židovskom časopisu Tablet. Smatra da se Hrvatska mora suočiti s činjenicama, a ne revidirati svoju prošlost.

On izražava zabrinutost nad činjenicom da hrvatski politički lideri mogu poslati različite poruke – ovisno o tome govore li u inozemstvu ili kod kuće, svom narodu.

“Povijesno sjećanje, povijesna točnost ne može se promijeniti ovisno o tome tko je publika”, rekao je on.

“U tom smislu, cijenimo kako su hrvatski čelnici govorili o Holokaustu u Izraelu, no istodobno zabrinuti što se hrvatskoj javnost vjerojatno ne govore iste riječi”, dodao je Rosensaft.

Rosensaft, glavni savjetnik Svjetskog židovskog kongresa, poznati je znanstvenik koji predaje o genocidu i ratnim zločinima na pravnim fakultetima na sveučilištima Columbia i Cornell.

Kongres je trenutno angažiran u međunarodnoj kampanji protiv revizionizma Holokausta i minimiziranja zločina, osobito onih koji su počinjeni u Jasenovcu.

Između 1941. i 1945. godine, provođenjem rasnih zakona protiv Srba, Židova i Roma, hrvatski fašistički ustaški pokret je u logoru Jasenovac pogubio preko 83.000 ljudi.

Iako su zločini koji su se dogodili u Jasenovcu imali njegovu pozornost, Rosensaft kaže da se još više zainteresirao kada je židovska zajednica u Hrvatskoj bojkotirala zvanične komemoracije na spomen-obilježju u Jasenovcu.

Podsjetimo, u posljednje dvije godine su židovska i srpska zajednica u Hrvatskoj odbile prisustvovati komemoracijama u Jasenovcu, u znak prosvjeda zbog, kako su navele, oživljavanja fašističkih vrijednosti u hrvatskoj politici.

Rosensaft je rekao da Kongres “ne vodi kampanju protiv Hrvatske”, nego nastoji skrenuti pozornost javnosti, i unutar i izvan Hrvatske, na način na koji ova zemlja provodi pitanje Holokausta.

Ova bi rasprava potencijalno mogla dovesti do organiziranja konferencija ili čak osnivanja međunarodne komisije za utvrđivanje činjenica o Jasenovcu, dodaje on.

Prema podatcima istraživača spomen-obilježja u Jasenovcu, broj žrtava u ovom logoru iznosi 83.145.

Međutim, ovaj broj se u Hrvatskoj i Srbiji znatno smanjuje ili povećava, iako se većina povjesničara slaže da je ukupni broj žrtava oko 100.000.

“Broj žrtava ne treba biti predmet političke debate između Hrvata, Srba i Židova, već bi trebao biti utvrđen od neovisnih međunarodno priznatih povjesničara i znanstvenika, bilo iz Muzeja Holokausta u Washingtonu i Yad Vashema u Jeruzalemu, uključujući i povjesničare iz Hrvatske i Srbije, predstavnike hrvatske židovske zajednice, kao i predstavnike Roma, koji su također stradali u Jasenovcu”, naglašava Rosensaft.

Kako je istaknuo, “genocid i zločini (protiv Srba, Židova, Roma i antifašista) koji su se desili u Jasenovcu nikad ne treba politizirati”.

Svjetski židovski kongres traži povijesnu točnost i depolitizaciju sjećanja na Holokaust, dodao je on.

“U ovom aspektu, doista nema razlike između Židova, Srba ili Roma: ubijeni su na istom mjestu, od istih počinitelja i zaslužuju dostojanstvo, da se pamte i da se sjećanje na njih obilježava s pristojnošću i istinom”, naglasio je Rosensaft.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je 2015. posjetila Izrael i obišla Yad Vashem u Jeruzalemu, izrazivši žaljenje zbog Židova koji su stradali od ustaša.

Međutim, Grabar Kitarović nikada nije prisustvovala službenim komemoracijama u Jasenovcu, već je bila u nenajavljenom osobnom posjetu ovom mjestu, što je izazvalo zabrinutost među udrugama žrtava.

Revizionističke ideje o Holokaustu nisu svojstvene samo Hrvatskoj, već su dio šireg trenda u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je Rosensaft.

Ljudi moraju biti obrazovani o zločinima koji su počinjeni i o tome tko je odgovoran, kao što je učinjeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata, dodao je on.

Zločini u Jasenovcu počinili su ustaše, bez direktive ili nametanja od Nijemaca, naglasio je.

“Nikome ne služi ako se sugerira da su zločini u Jasenovcu počinili neki nepoznati pojedinci. Ubojstva i mučenja u Jasenovcu počinili su ustaše. Znamo tko su oni bili, znamo njihova imena i znamo tko su bili zapovjednici. Mi točno znamo tko je odgovoran, to nije misterija“, kazao je Rosensaft.

On se također osvrnuo na dokumentarni film “Jasenovac – istina“ kontroverznog redatelja Jakova Sedlara, koji je prema mnogima, uključujući i izraelsku veleposlanicu u Zagrebu, u filmu minimizirao zločine počinjene u Jasenovcu.

Na premijer, u Zagrebu 2016. godine, tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović izjavio je da je dokumentarac “najbolji put da se konačno rasvijetle brojna kontroverzna mjesta iz hrvatske povijesti“.

Rosensaft se s tim ne slaže: “Kada se uz podršku ministra prikazuje film koji umanjuje strahote počinjene u Jasenovcu, to nikako ne pomaže”, komentirao je on.

Nije htio govoriti o nagradi koju je grad Zagreb dodijelio Sedlaru u travnju.

“Nije naše da komentiramo unutarnje poslove”, kaže on. “Sve što mogu reći je da nitko nema ovlaštenja priznati film ili knjigu koji iskrivljuju činjenice”.

Disqus

blog comments powered by Disqus