Intervju 12 Nov 12

Šimić: Nema mira bez strategije tranzicijske pravde

Čitav region bivše Jugoslavije i dalje živi u nekoj formi rata i to će se nastaviti dok se sve države ne suoče s ratnim naslijeđem, kao što su zločini i prava žrtava, tvrdi Goran Šimić, ekspert za tranzicijsku pravdu u BiH.

Denis Džidić
BIRN
Sarajevo
Goran Šimić/ Foto: Wikicommons

Goran Šimić, član Ekspertne radne grupe koja je izradila Nacrt strategije tranzicijske pravde u BiH, objašnjava za BIRN da se za čitav Zapadni Bakan jedini put naprijed krije u suočavanju sa zajedničkim naslijeđem ratne prošlosti.

Šimić smatra da je neophodno da se procesuiraju svi ratni zločini, da se reformiraju javne ustanove kako bi građani svih nacionalnosti povratili vjeru u njih, i da se svim žrtvama omogući pristup obeštećenju.

“BiH je po sistemu spojenih posuda povezana sa Hrvatskom i Srbijom i događaji koji su se desili povezani su međusobno, i mislim da u budućnosti moramo naći načine da to razriješimo. Ako to ne uradimo, ne možemo očekivati da će samo ekonomski razvoj i pridruživanje Evropskoj uniji omogućiti to u budućnosti”, tvrdi Šimić.

“Pitanja koja potežemo ne odnose se samo na period između 1992. i 1995. – mi još nismo zaboravili ko je koga izdao na Kosovu polju prije 700 godina. Mi još živimo u ratu, samo ne pucamo jedni na druge, a rat ima različite forme.”

Šimić vjeruje da sve zemlje regiona trebaju napraviti vlastite strategije tranzicijske pravde, slične dokumentu u čijoj je izradi on učestvovao.

On tvrdi da takav dokument – koji nudi rješenja za osjetljiva pitanja, od utvrđivanja činjenica u vezi s ratnim zločinima do reparacije, komemoracije za žrtve i institucionalne reforme – treba da usvoje sve države u okruženju.

Prema Šimiću, u našim društvima u regionu ima na stotine hiljada ili možda je riječ o milionima traumatiziranih ljudi koji tumaraju ulicama, na koje država vrlo malo obraća pažnju.

“Siguran sam da se sve zemlje bivše Jugoslavije moraju suočiti s prošlošću. Nažalost ili nasreću, mi danas možemo tvrditi da u ratovima niko nije bio samo žrtva ili počinitelj.”

“Sedamnaest godina nakon rata, a deset nakon Kosova, možemo reći da je istina voda duboka i ne znamo šta se dogodilo u BiH i regionu, i trebamo učiniti napor da to uradimo. Vidi se da smo u zadnjem periodu vrijeme mira spustili na 50-ak godina, a već smo potrošili 17 godina mira”, kaže Šimić.

On upozorava na nedavne izjave, naprimjer predsjednika boračkog udruženja u BiH koji kaže da ih “sljedeći put neće uhvatiti nespremne, pa će biti naoružani”.

“Jasno je da živimo u stanju jednog psihološkog očekivanja novih sukoba u budućnosti”, objašnjava Šimić.

Novo krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji, smatra Šimić, može se izbjeći “razračunavanjem s vlastitim zločincima i zločinima prije svega”.

“Ne možete vi djetetu govoriti da je pušenje štetno ako vi i sami pušite tri kutije cigareta dnevno, jer vaša vjerodostojnost u toj izjavi ne postoji. Pitanje je jesam li se razračunao s vlastitim zločinima, jer tek kada raskrstim sa sobom, onda imam pravo da to tražim i od ostalih”, objašnjava Šimić.

Jedan od načina da se to postigne u BiH, smatra Šimić, jeste usvajanje i primjena državne Strategije tranzicijske pravde.

Nacrt strategije predstavljen je organizacijama civilnog društva u Sarajevu i Banjoj Luci, a očekuje se da će uskoro biti podnesen na usvajanje i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Međutim, Nacrt strategije izazvao je kontroverzu u društvu, jer su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iz Republike Srpske odbili učestvovati na okruglom stolu na kojem se diskutiralo o Nacrtu, tvrdeći da je dokument “uvredljiv”.

“Ono što mene čini radosnim jeste da u suštini niko ne dovodi u pitanje ideju donošenja ovog strateškog dokumenta. Ono što mene žalosti u toj cijeloj priči jeste to da su predstavnici nekih udruženja u RS-u i ministarstava RS-a izabrali način koji ne donosi konstruktivno rješenje”, kaže Šimić.

“Ne učestvovati u radu, po meni, jeste djetinjasto i ima za cilj samo da se prolongira, razvuče na neodređeno vrijeme i odugovlači donošenje Strategije, koja nam je trebala još jučer, a ne danas”, zaključuje Šimić.

This article is Premium Content. In order to gain access to it, please login to your account below if you are already a Premium Subscriber, or subscribe to one of our Premium Content packages.

Buy Premium Subscription

Our Premium Service gives you full access to all content published on BalkanInsight.com, including analyses, investigations, comments, interviews and more. Choose your subscription today and get unparalleled in-depth coverage of the Western Balkans.

Buy Premium Subscription

If you have trouble logging in or any other questions regarding you account, please contact us

blog comments powered by Disqus

Dnevni bilten