Istraživanje 13 Jun 17

Segregacija u obrazovanju produbljuje ratne podjele

U drugom od dva izvještaja o obrazovnom sistemu u BiH, kroz koji se djeca obrazuju različito u zavisnosti od nacionalne pripadnosti, stručnjaci ističu da se segregacija u školama održava s jasnom namjerom da se održe podjele.

Džana Brkanić BIRN Sarajevo
Učenici iz BiH. Foto: UNICEF BiH/Facebook.

U BiH paralelno egzistiraju tri nastavna plana i programa – hrvatski, srpski i bosanski.

Ne postoje jedinstveni udžbenici, pa djeca uče tri istine o ratnoj prošlosti na časovima historije, tri književna kanona, čak su i geografski pojmovi podijeljeni na nacionalnoj osnovi.

Stručnjaci i historičari navode da su udžbenici namjerno diskriminatorni te da služe u svrhu stereotipiziranja drugih nacionalnih grupa, kako bi se održale podjele nastale u ratu.

Četvrt stoljeća od početka rata u BiH djeca ne znaju utvrđene činjenice o dešavanjima devedesetih godina, a stručnjaci iz oblasti obrazovanja skeptični su kada je u pitanju zamisao o stvaranju jedinstvenog obrazovnog sistema zbog nedostatka političke volje.

Učenici Gimnazije “Obala” u Sarajevu kažu za BIRN da se ne sjećaju da su učili o proteklom ratu. Znaju da je država BiH “nastala nakon raspada Jugoslavije i nesporazumima je započeo rat”.

Učenik Amer Durmić navodi da je od roditelja slušao priče o tome kako su preživljavali u ratu.

“Sjećam se da sam slušao te strahote o logorima, i ja ne bih mogao tako živjeti”, ističe on.

Njegova prijateljica iz škole Dženita Džaka kaže da bi voljela naučiti o ratu.

“Voljela bih da znam zbog čega se sve to izdešavalo, zašto su nevini ljudi stradali”, objašnjava ona.

Učenje o utvrđenim sudskim činjenicama iz proteklog rata, odnosno o genocidu u Srebrenici i opsadi glavnog grada BiH, uvršteno je u Prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo.

Premijer Kantona Elmedin Konaković kaže da će djeca učiti faktografski, na osnovu do sada donesenih presuda pred međunarodnim i domaćim sudovima.

“Učit će da se u Srebrenici desio genocid, naučit će imena tih ljudi koji su rukovodili genocidom, imena onih koji su osuđeni.”

“Naučit će istovremeno imena naših heroja Kantona Sarajevo, države BiH, lidera, komandanata, ljudi koji su ovdje dali svoje živote u odbrani od agresije”, kaže Konaković, dodajući da će učiti “i o onim pripadnicima Armije BiH (ABiH) koji su počinili neki zločin”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i tamošnji ministar obrazovanja javno su kazali da se opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici nikada neće izučavati u školama u manjem bh. entitetu.

“Nemoguće je da ovdje budu u upotrebi udžbenici iz FBiH u kojima piše da su Srbi počinili genocid i da su držali pod opsadom Sarajevo. To nije tačno i to se ovdje neće izučavati”, rekao je Dodik prošle sedmice.

Historičari i sociolozi su zabrinuti da će učenje o ratu na području Sarajeva biti nacionalno obojeno i samo služiti produbljivanju podjela među djecom.

Segregacija u udžbenicima

Učenici u BiH imaju pravo da se obrazuju u skladu sa svojim “nacionalnim” nastavnim planom i programom, što podrazumijeva školovanje na njihovom maternjem jeziku (bosanski, srpski ili hrvatski) i izučavanje nekoliko predmeta na različit način, tj. u skladu s njihovom nacionalnošću, kao što su vjeronauk i historija.

Razlog za zabrinutost da će učenje o ratu biti diskriminatorno donosi i analiza udžbenika nacionalne grupe predmeta koju su prošlog mjeseca uradili “Fond za otvoreno društvo” i organizacija “ProMENTA”.

Analiza je pokazala da postojeći obrazovni sistem razdvaja učenike i potiče segregaciju.

Neke škole u BiH funkcioniraju po principu “dvije škole pod jednim krovom”, na osnovu kojeg su učenici u BiH u istoj zgradi škole podijeljeni u različita odjeljenja na temelju njihove nacionalne pripadnosti

Analiza je pokazala da učenici u BiH uče da su Romi nomadi koji se bave sitnom trgovinom, sakupljanjem otpada i muzikom, dok Srbi i Crnogorci vole da ratuju.

Vjerska i etnička pripadnost je istoznačna, pa su tako svi Srbi pravoslavci, Hrvati katolici, a Bošnjaci muslimani.

Djeca uče, kako se navodi u analizi, da su migranti u Evropi svi muslimani, a Balkan sinonim za nerazvijenost, sukobe i nestabilnost.

Uče i da su ljudi koji žive od obrađivanja zemlje primitivni, a ateisti nemoralni.

“U kontekstu BiH ističe se taj jedan nacionalni etnocentrični narativ”, kaže istraživačica ProMENTA-e Andrea Soldo.

Dodaje da se u udžbenicima iz kojih uče bošnjački učenici ističu Bošnjaci, Hrvati se ističu u udžbenicima iz kojih uče hrvatska djeca, a kod učenika srpske nacionalnosti se ističu Srbi.

“Drugi se spominju usputno ili se ne spominju uopšte, što nam onda govori da o drugima ne trebamo učiti ili znati”, potencira Soldo.

Sociolog Srđan Puhalo kaže da bi najbolje bilo kada bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci napisali zajedničku historiju devedesetih godina, ali to smatra nerealnim.

“Mislim da je za BiH najbolje da se istorija ne uči, već da se propituje, da se djeca nauče da postavljaju prava pitanja, da pitaju zašto se nešto desilo, kako se to desilo i ko je za to odgovoran, i da li je moglo drugačije da se desi”, kaže on.

“Mislim da su to pitanja koja bi za razumijevanje svega što se desilo u BiH bila mnogo bolja nego ‘bubanje’ istorije kakvu imamo danas – gdje su naši narodi žrtve, a drugi su okupatori i ubice”, ističe Puhalo.

Dvije škole, bezbroj istina

U nekoliko kantona je i dalje prisutan problem “dvije škole pod jednim krovom” uprkos presudama Ustavnog suda Federacije BiH prema kojima se ovim sistemom krše ljudska prava djece.

Puhalo smatra da podjele prave političke partije koje su na vlasti.

“Ako pitate političare je li normalno da imate škole za bogate i siromašne – oni će reći da to nije normalno; da li je normalno da imate škole za crnce i bjelce – oni će vam reći da nije normalno; ako ih pitate je li normalno da djevojčice i dječaci idu u različite škole – reći će vam da nije normalno, i onda će vam na kraju reći – da, ali je normalno da idu u različite škole Hrvati, Srbi i Bošnjaci”, kaže Puhalo.

Soldo poručuje da obrazovanje nije samo zakon ili školska zgrada.

“Od obrazovanja zavisi kakvo mi društvo želimo biti”, zaključuje ona.

Učenica Azra iz Srednje strukovne škole u Jajcu, gdje učenici vode kampanju protiv segregacije u školama, pojašnjava da se borba mladih Jajčana ne odnosi na sadašnje đake njihove škole, već na generacije koje dolaze.

“Ako sada to ne uspijemo, ove generacije što dolaze neće shvatiti kakva je to ljepota kad smo svi skupa”, kaže ona.

Disqus

blog comments powered by Disqus