Suđenje bivšem komandantu Vojske Republike Srpske prekinuto je pošto se optuženi požalio da mu je pozlilo, nakon čega je odveden u bolnicu.
![]() |
| Foto: Beta |
Prema rečima predstavnice Haškog tribunala Nerme Jelačić, Mladić je prebačen u bolnicu “iz predostrožnosti”.
Predsedavajući sudija Alfons Ori odlučio je da prekine glavni pretres pošto je Mladićeva Odbrana napomenula da se njen klijent ne oseća dobro i da ne može da nastavi učešće u suđenju.
Mladić je od početka suđenja imao problema sa zdravljem budući da je tokom šesnaestogodišnjeg skrivanja od srpskih vlasti doživeo dva moždana udara.
Pre nego što je suđenje prekinuto, Mladićeva Odbrana nastavila je unakrsno ispitivanje Dejvida Harlanda, bivšeg zvaničnika Zaštitnih snaga UN-a (UNPROFOR) u BiH.
Harland je potvrdio navode Odbrane da je postojao razdor između političkog vođstva bosanskih Srba na čelu sa Radovanom Karadžićem, tadašnjim predsednikom Republike Srpske, i Vojske Republike Srpske (VRS) predvođene Mladićem.
“Kada su bili na terenu, vojni oficiri su slušali komandanta Mladića. Međutim, postojalo je blago neslaganje između Mladića i vlasti na Palama predvođene Karadžićem”, rekao je Harland.
Pričajući o opsadi Sarajeva, Harland je rekao da su i Bošnjaci za svoje vojne ciljeve imali punktove u gradu putem kojih se Sarajevo snabdevalo gasom i električnom energijom, verujući da će tako pre primorati međunarodnu zajednicu da dela protiv bosanskih Srba.
“Neki Bošnjaci su smatrali da će to izazvati vojnu intervenciju Zapada. Izetbegović mi je lično rekao da se civilima ne sme dozvoliti da napuste Sarajevo”, objasnio je Harland.
On je kazao i da je UNPROFOR predložio evakuaciju civila iz Srebrenice 1993. godine, ali da se bošnjačka vlada energično usprotivila tom predlogu.
Položaj bosanskih Srba, prema Harlandovim rečima, bio je oslabljen usled tri faktora – najpre sankcijama koje je Srbija uvela bosanskim Srbima posle pritisaka Zapada, zatim je Armija BiH ojačala nakon što je počela da pristiže pomoć sa Zapada i iz islamskih zemalja, i na kraju, zbog vojne intervencije NATO-a protiv bosanskih Srba.
Mladić, koji je uhapšen u maju prošle godine, izjasnio se da se ne oseća krivim u vezi sa optužbama za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH počinjene u periodu između 1992. i 1995. godine.
Suđenje će se nastaviti 13. jula.
Kada je u maju 1992. godine Ratko Mladić rekao da srpska vojska “gađa Velušiće”, rat u BiH je dobio svoje prve, krvave obrise. Tri godine poslije, riječima ovog generala da je došlo vrijeme za “osvetu Turcima”, rat se još krvavije završio.
Mladić se tereti po “individualnoj krivičnoj odgovornosti” i to kao osoba koja je bila nadređena snagama VRS-a i podređena jedino predsjedniku RS-a – Karadžiću.
Uloga bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) u genocidu počinjenom u Srebrenici opisana je do detalja u mnogim optužnicama i presudama izrečenim pred lokalnim i međunarodnim sudovima.