Vijest 20 Mar 17

Prlić negirao zločinački poduhvat

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranko Prlić iznio je žalbu na presudu kojom je osuđen za ratne zločine, negirajući da je zajedno sa zvaničnicima Hrvatske učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Radoša Milutinović
BIRN
Beograd
Jadranko Prlić u sudnici u Hagu u ponedjeljak.

Jadranko Prlić je u ponedjeljak pred Haškim tribunalom, prvi od šest ratnih i političkih lidera bosanskih Hrvata, izložio svoju žalbu na presudu kojom ga je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim.

Prlić je pred Haškim tribunalom rekao da nije odgovoran za zločine nad Muslimanima počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, i da samoproglašena HRHB nije bila plod udruženog zločinačkog poduhvata.

Presudom iz maja 2003. Prlić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina, za zločine počinjene nad muslimanskim stanovništvom, uključujući protjerivanje, ubistva, nezakonito pritvaranje, nehumani tretman i uništavanje imovine.

Prlić je pred sudom kazao da su “namjere” HRHB-a bile “temelj za izgradnju buduće BiH, a ne za njenu razgradnju”.

Kako je dodao, suprotno presudi, u kojoj se kaže da je postojala organizovana deportacija Muslimana iz Herceg-Bosne, značajan broj njih je ostao na ovoj teritoriji.

Istakao je da su mnogi od njih bili pripadnici HVO-a, koju je nazvao “jedinom multietničkom vojskom u bivšoj Jugoslaviji”.

Prlić se ogradio od tvrdnje da je komandovao HVO-om, navodeći da nikada nije bio u “zapovjednom lancu”.

Prema presudi iz 2013., zločini su izvršeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Cilj ovog poduhvata, kako stoji u presudi, bio je uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”, nasilnim i trajnim protjerivanjem muslimanskog stanovništva, dok je cilj stvaranja Herceg-Bosne bio “ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda”.

Zločinačkim planom je bilo predviđeno da se on “ili ujedini sa Hrvatskom, u slučaju raspada BiH”, ili da ostane u BiH “s tijesnim vezama s Hrvatskom”.

Nasuprot navodima iz presude, po Prliću, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je “u kontinuitetu… podupirao nezavisnost BiH”, bio “protiv promjene granica”.

“Odbio je pripajanje Hercegovine, što mu je nudio Alija Izetbegović”, rekao je Prlić.

Prlić je prvi od šest bivših zvaničnika bosanskih Hrvata koji izlaže svoju žalbu.

Njih šestorica su u maju 2013. bili osuđeni zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teških povreda Ženevskih konvencija, počinjenih između 1992. i 1994. godine.

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić su u periodu 1992.–1994. imali visoke političke ili vojne pozicije.

Stojić je bio načelnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), dok je Praljak istovremeno obavljao funkciju visokog časnika Hrvatske vojske (HV), pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Hrvatske pri vladi i oružanim snagama HVO-a i, kasnije, komandanta Glavnog stožera.

Tribunal je prvostepenom presudom osudio Prlića na 25 godina zatvora, Stojića, Praljaka i Petkovića na po 20 godina, Ćorića na 16 i Pusića na 10 godina.

Po žalbama Odbrane raspravljaće se do 27. marta.

Rasprava po žalbi Tužilaštva održaće se 28. marta. Tužilaštvo će zahtijevati gotovo dvostruko strože kazne od onih koje su im izrečene nepravosnažnom presudom – ukupno 111 godina zatvora.

Disqus

blog comments powered by Disqus

Dnevni bilten