Srpsko tužilaštvo obelodanilo je u petak da je u toku krivični postupak protiv 13 osoba za koje se sumnja da su učestvovale u pomaganju i skrivanju Ratka Mladića i Stojana Župljanina.
![]() |
| Vladimir Vukčević, glavni tužilac za ratne zločince, i Bruno Vekarić, zamenik tužioca I Foto: Beta |
Šest osoba sumnjiči se za pomaganje Ratku Mladiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Republike Srpske, koji je u bekstvu proveo 16 godina pre nego što je 2011. izručen Haškom tribunalu. Jedno od lica pod istragom je visokopozicionirani pripadnik vojne bezbednosti u penziji.
Za Stojana Župljanina, bivšeg načelnika regionalnog Centra bezbednosti u Banjaluci i haškog optuženika, tvrdi se da je imao najorganizovaniju mrežu jataka, kao i dugogodišnju podršku brojnih visokih političkih funkcionera. U toku je krivični postupak protiv sedam osoba za pomaganje Župljaninu.
Glavni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević odbio je da otkrije imena onih koji su umešani u skrivanje haških optuženika jer su zaštićeni pretpostavkom nevinosti.
Mladić je uživao podršku Vojske Srbije do 2002. godine, kada je Srbija usvojila Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom. Prema Vukčevićevim rečima, posle 2002. godine Mladić je oformio mrežu ljudi, uglavnom iz Vojske Republike Srpske, koja mu je omogućila da se skriva na 11 lokacija u Beogradu.
Većina Mladićevih jataka uhapšena je 2006. godine i trenutno im se sudi pred beogradskim sudom.
Mladić se u jednom trenutku tokom istrage nalazio “na dohvat ruke” nadležnim organima, ali je tu akciju glavni tužilac opisao kao neprofesionalnu, površnu i traljavu. Dodao je da se taj događaj dodatno istražuje.
Prema tužiočevim tvrdnjama, ljudi iz mreže koja je pomagala Radovanu Karadžiću, bivšem predsedniku Republike Srpske i optuženom za ratne zločine pred Tribunalom, ne mogu krivično da se gone jer su svi članovi njegove uže familije.
Gorana Hadžića, bivšeg predsednika nepriznate Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, o njegovoj optužnici obavestio je neko blizak Haškom tužilaštvu, a on je napustio svoju kuću neposredno pre hapšenja.
“Jedna bliska i veoma poznata saradnica Karle del Ponte obavestila je uglednog beogradskog advokata o tome da se Hadžić nalazi na optužnici, a on je pozvao Hadžića u restoran hotela ‘Metropol’ i ponudio mu svoje usluge pred Tribunalom”, rekao je tužilac.
Tužilaštvo ima i informaciju da se Hadžić skrivao u manastirima širom Srbije, iako niko od sveštenstva nije znao ko je on.
Tužilac je ustvrdio da je Rade Bulatović, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), znao za 11 adresa na kojima se Mladić skrivao u Srbiji. On je uhapsio njegove jatake, ali ne i Mladića.
Vukčević je izjavio da nema dovoljno podataka da se pokrene krivični postupak protiv Bulatovića, ali da će biti pozvan da “objasni neke stvari”.
On je istakao i da srpsko tužilaštvo ne vodi istragu zbog pritiska Haškog tribunala ili Evropske unije, već zato što svaki građanin koji prekrši zakon mora biti kažnjen.
Glavni haški tužilac Serž Bramerc, u svom šestomesečnom izveštaju Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija predstavljenom u junu, izrazio je zabrinutost zbog odugovlačenja Srbije u identifikaciji onih koji su pomagali Karadžiću i Mladiću da toliko dugo ostanu u bekstvu.