Analiza 06 Mar 17

Nedemokratska prošlost Hrvatske stvara probleme u sadašnjosti

Vlada Hrvatske formirala je vijeće koje će se baviti nasljeđem profašističkog i komunističkog režima, ali još uvijek nije jasno na koji će način novo tijelo riješiti podjele zasnovane na različitom tumačenju državne povijesti.

Sven Milekić BIRN Zagreb
Desničari su na protestu prošlog mjeseca u Zagrebu u znak podrške Donaldu Trampu koristili slogan "Za dom spremni". Foto: BETAPHOTO/HINA/Denis CERIC/DS

Novoosnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, prema sugestijama nekih stručnjaka, najvjerojatnije neće moći predložiti “sveobuhvatne preporuke za suočavanje društva s nedemokratskom prošlošću“, kako je to najavila hrvatska vlada.

Podsjetimo, Vlada je u četvrtak donijela odluku o osnivanju vijeća koje treba odgovoriti na pitanja o načinu suočavanja s trajnim nasljeđem nedemokratskih režima u Hrvatskoj u 20. stoljeću: režima profašističkog ustaškog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i socijalističke Jugoslavije u vrijeme komunizma.

“Polazišna točka rasprave bit će jasan otklon od svakog totalitarizma”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je najavio formiranje Vijeća još u prosincu, kada je u javnosti došlo do spora zbog spomen-ploče sa ustaškim sloganom “Za dom spremni“. Ploča je postavljena kod Jasenovca, u blizini najvećeg koncentracijskog logora u zemlji u Drugom svjetskom ratu, u kome su između 1941. i 1945. godine ustaše ubile više od 83.000 Srba, Židova, Roma i antifašista.

Korištenje ovog slogana je u proteklih nekoliko godina predmet stalnih kontroverzi u Hrvatskoj. Kako je Plenković istaknuo, ova se krilatica također nalazi na službenom grbu paravojne jedinice iz 1990-ih, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

No, čak i prije nego što je oficijelno objavljeno osnivanje Vijeća, jedan od njegovih potencijalnih članova, povjesničar Hrvoje Klasić, javno je rekao da ne želi biti dio ovoga tijela.

“Kao prvo, zato što iskreno mislim da povijest u demokratskom društvu ne može biti napisana zakonima i da stavovi o povijesnim događajima ne mogu biti formirani na političkim sjednicama ili političkim odborima“, rekao je Klasić za BIRN.

“Drugi problem je sustav Vijeća. Ako bi 15 ili 20 povjesničara, domaćih i stranih, pozvano da raspravlja o određenim temama, o nekim kontroverznim pitanjima, onda bi Vijeće imalo smisla, iako ono opet ne bi moglo doći do zvanične istine“, objasnio je on.

Klasić naglašava da nije jasno što će Vijeće raspravljati, budući da su činjenice o razdoblju Drugog svjetskog rata i ustaškog režima, kako navodi, već dobro utvrđene, iako o vremenu kada je Hrvatska bila dio socijalističke Jugoslavije treba diskutirati.

On smatra da bi se brojne kontroverze oko Jugoslavije trebale raščistiti, s obzirom na proturječnosti u pogledu zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata i autoritarne vladavine u ovoj državi te načina na koji se podigao životni standard i stvarao ekonomski i kulturni napredak.

“Međutim, moram naglasiti još jednom – svaki pokušaj izjednačavanja NDH s Jugoslavijom i ustaškog pokreta s komunističkim pokretom, a bilo ih je puno u posljednjih 25 godina, jasan je primjer povijesnog revizionizma i to neće biti prihvaćeno, bez obzira tko formira Vijeće“, naglasio je on.

Neriješeni sporovi

Čovjek na koncertu desničarskog pjevača Marka Perkovića Thompsona sa zastavom HOS-a na kojoj stoji slogan "Za dom spremni" i s ustaškom kapom. Foto: Sven Milekić/BIRN.

Osim čelnika kulturnih institucija u Hrvatskoj – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ te Matice hrvatske, među članovima Vijeća će se naći i šest povjesničara, od kojih je troje pisalo o razdoblju vladavine ustaškog režima, a troje o socijalističkoj Jugoslaviji.

Jedan od njih je Ivica Lučić, koji je tijekom 1990-ih bio obavještajni časnik u Hrvatskom vijeću obrane.

Ostali članovi su Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac, profesori na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, među kojima i Jasna Omejec, nekadašnja predsjednica Ustavnog suda, zatim dekan Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dva profesora sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Vlada je odustala od ideje da u Vijeće uključi i organizacije mladih, među kojima bi bila Mreža mladih Hrvatske.

Karlo Kralj, predsjednik Mreže, objašnjava da je njegova organizacija “odbila sudjelovati u radu Vijeća, jer smatra da u takvo tijelo treba uključiti daleko veći broj nevladinih organizacija“.

“Ako se želi ispuniti svrha, organizacije mladih nisu jedine koje treba uključiti, već i one koje rade na suočavanju s prošlošću“, kaže on za BIRN.

Jedna od takvih je Inicijativa mladih za ljudska prava sa sjedištem u Zagrebu. Iz ove organizacije su u petak pozdravili volju za suočavanje s prošlošću, ali su ujedno, poput mnogih drugih, uputili i kritike Vladi zbog netransparentnosti u postupku izbora članova Vijeća, kao i zbog nejasnih ciljeva ovog tijela.

Inicijativa mladih za ljudska prava izrazila je bojazan da Vijeće može promijeniti zvaničan stav da je “Za dom spremni“ fašistički slogan.

Također je uputila poziv Vladi da preispita i vladavinu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koga optužuju da je odgovoran za brojne zločine tijekom rata 1990-ih godina.

Još jedna organizacija koja radi na istom području, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću sa sjedištem u Zagrebu, nema predstavnika u Vijeću.

“Iako pozdravljamo dijalog o prošlosti, ne mislimo da Vijeće može proizvesti sadržaj koji bi na kvalitetan i na cjelovit način adresirao sve otvorene prijepore. Samim tim svrha Vijeća nije kvalitetan doprinos suočavanju s prošlošću već njegovo daljnje odgađanje“, kaže Documenta u svom priopćenju objavljenom u četvrtak.

Izbjegavanje problema

Spomen-ploča sa sloganom 'Za dom spremni' postavljena u općini Jasenovac. Foto: Udhos Zagreb.

Kralj je optužio Vladu da Vijeće stavlja u poziciju “smokvinog lista“ kako bi izbjegla razgovor o vlastitoj poziciji zbog nedavnih kontroverzi.

“Donekle se slažem s nekim tvrdnjama da se ovo vijeće neće baviti prošlošću. Da citiram poznatu izreku: Ako ne želite uraditi (nešto), formirajte povjerenstvo“, ističe Kralj.

Među primjerima nedostatka političke volje koje navodi jesu slučajevi nostalgije krajnje desnice za ustaškim režimom, koje Vlada nije htjela raščistiti, ili kada je postavljena spomen-ploča s ustaškom krilaticom u Jasenovcu, u blizini mjesta nekadašnjeg najvećeg koncentracijskog logora.

Također je izrazio zabrinutost da se pojam “nedemokratski režimi“ može koristiti kako bi se sugeriralo da postoji mala razlika između ustaškog režima i socijalističke Jugoslavije.

Međutim, budući član Vijeća, Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, podvlači da se to neće dogoditi.

“Ono što je posebno navedeno u dokumentu o osnivanju Vijeća je da su postojali različiti politički režimi i već smo na početku postigli dogovor da fašistički i komunistički režim nisu isti, pogotovo zato što je komunistički režim prošao kroz totalitarnu i autoritarnu fazu“, kaže Cipek za BIRN.

On dodaje da je suočavanje sa prošlošću važno pitanje, jer “danas, fašistička prošlost Hrvatske kuca na njezina vrata“, iako priznaje da je također bio vrlo skeptičan u pogledu toga što Vijeće može postići.

Potencira da je pristao sudjelovati u Vijeću jer je kao stručnjak osjetio “moralnu obavezu da se pridruži“, iako je sumnjao da će Vijeće uspjeti da se dogovori oko nekih spornih povijesnih pitanja.

On sugerira da Vijeće može, na primjer, upozoriti na slučajeve kada se “određene kontroverzne osobe sa srednjom školom“ navode kao stručnjaci.

To se odnosi na slučaj Romana Leljaka, slovenačkog samoproglašenog stručnjaka za zločine koje su u Drugom svjetskom ratu počinili antifašisti i jugoslavenske tajne službe, koga je mlađi koalicijski partner u Vladi, Most nezavisnih lista, pozvao da u Hrvatskom saboru iznese svoje stavove oko otvaranja tajnih dosijea iz jugoslavenskog doba.

Cipek naglašava da će Vijeće u svom pristupu povijesti inzistirati na poštivanju ljudskih prava, ali je negirao da će ovo tijelo postati svojevrsno 'Ministarstvo istine' – referenca na Orwellov distopijski roman “1984“.

On je također istaknuo kako vlada nije “ni na koji način nametnula, niti je predložila što Vijeće treba raspravljati, što bi trebalo potvrditi ili osporiti“.

Pitanje Tita

Josip Broz Tito (u sredini) s američkim predsjednikom Džimijem Karterom i njegovom suprugom Rozalin. Foto: Wikimedia Commons/Iz kolekcije fotografija Bijele kuće.

Cipek kaže da se posebice ne slaže s idejom koju je izrazio povjesničar Ante Nazor, također član Vijeća, koji je za TV N1 u petak izjavio da hrvatski trgovi i ulice ne trebaju nositi ime jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, jer je on “suodgovoran za masovna ubojstva, prije svega i svoga naroda“.

Smatra da Vijeće ne treba raspravljati o preimenovanju ulica i trgova s Titovim imenom, te dodao da je protiv bilo kakvog preimenovanja bez suglasnosti lokalnih vlasti.

Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, nije nam potvrdio da li će Vijeće inzistirati na preimenovanju.

“Zamoljeni smo (članovi Vijeća) da ne govorimo previše o konkretnim slučajevima ... Neću ulaziti u detalje ... Vidjet ćemo“, rekao je Nazor za BIRN.

On smatra da Vijeće može imati pozitivan učinak na javni diskurs.

“Očekujem da bi moglo utjecati na atmosferu u društvu i rasprave koje se ne temelje na znanstvenim činjenicama“, rekao je on.

Prema Cipeku, Klasić nije bio u pravu kada je rekao da će Vijeće “raspravljati o povijesnim činjenicama“ i da neće odlučivati što je povijesna istina.

Skepticizam o potencijalnom utjecaju ovog tijela na društvo izrazio je i predsjednik Vijeća, Zvonko Kusić, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kusić je za TV N1 u četvrtak izjavio da svaki korak prema situaciji u kojoj povijesne teme “ne bi dominirale“ bit će uspjeh.

On je objasnio da je Vijeće samo savjetodavno tijelo Vlade, ali i da će učiniti koliko može “da se tenzije koje opterećuju društvo ... umanje“.

Disqus

blog comments powered by Disqus