Manjinski koalicioni partner u vladi Nikole Gruevskog najavljuje da će podržati novi Zakon o lustraciji – koji treba da ukloni bivše policijske saradnike sa javnih pozicija – samo ako se usvoji zakon o rehabilitaciji žrtava prošlih režima.
|
Skoplje | Foto: Balkan Insight |
U Demokratskoj uniji za integraciju (DUI) tvrde da će podržati nacrt zakona samo ako bude praćen zakonom koji će rehabilitovati žrtve ideoloških nepravdi prošlosti.
“Zakon o lustraciji je besmislen bez istovremene rehabilitacije žrtava [iz prošlosti]”, kaže Suzana Saliju, potpredsednica Skupštine i poslanica DUI-a.
Ona tvrdi kako je DUI već izradio nacrt zakona o rehabilitaciji za podnošenje parlamentu i dodaje da se ovo pitanje direktno tiče njenih partijskih kolega, jer oni moraju da budu formalno rehabilitovani.
Njena partija nastala je od bivših albanskih pobunjeničkih snaga koje su 2001. započele oružani sukob okončan iste godine mirovnim sporazumom uz posredovanje međunarodne zajednice.
Mnogi bivši pobunjenici, danas članovi partije i poslanici, u ono vreme su se smatrali teroristima i krivično su ih gonili policija i sudovi. Neki su bili cilj policje jos od vremena Jugoslavije.
U međuvremenu, nacrt novog Zakona o lustraciji u utorak je predstavljen na sednici skupštinske komisije i usvojen glasovima VMRO-DPMNE. Poslanici DUI-a nisu bili prisutni.
Silvana Boneva, šefica poslaničkog kluba VMRO-DPMNE u Skupštini, kaže da oni u načelu nemaju ništa protiv predloga, ali dodaje: “Još nismo raspravljali o rehabilitaciji. Prvo treba da vidimo šta je predloženo i uporedimo to s iskustvima drugih evropskih zemalja koje su primenile isti postupak.”
VMRO-DPMNE Guevskog podnela je nacrt novog zakona početkom ovog meseca, pošto se važeći Zakon o lustraciji našao u “limbu” Ustavnog suda.
Sud je u martu doneo odluku da ljudi najrazličitijih profesija, kao što su sveštenici, novinari, aktivisti nevladinih organizacija i drugi, ne smeju da se obavezuju na izjave pod zakletvom da nisu sarađivali sa tajnom policijom tokom perioda vladavine komunizma i posle njega.
Skraćen je i period obuhvaćen Zakonom, koji je prethodno bio primenjiv do 2019. godine. Donesena je odluka da Zakon sme da se odnosi samo na period vladavine komunizma od 1945. do 1991. godine, ali ne i na period nakon što je zemlja proglasila nezavisnost od Jugoslavije i postala demokratsko društvo.
Makedonija je sledila praksu mnogih bivših komunističkih zemalja koje su usvojile slične zakone da bi se ispravile nepravde iz prošlosti proizašle iz politički montiranih sudskih procesa.
Sve osobe za koje se ispostavi da su bivši saradnici tajne policije moraju da daju ostavku na javnu funkciju i, ako to učine, garantuje im se anonimnost.
Najveća novina u svežem nacrtu jeste da će dosijei bivših policijskih doušnika postati dostupni javnosti. Oni se trenutno drže u tajnosti, izazivajući time sumnju u političku zloupotrebu postupka lustracije.