Srbija i Kosovo su se obavezali da će sarađivati u rasvetljavanju sudbine preko 1.700 osoba koje se još vode kao nestale u ratu na Kosovu.
Delegacije dveju vlada zadužene za nestale sastale su se u četvrtak i posetile lokaciju za koju se sumnja da je masovna grobnica u selu Žilivode, gde je ponovo otpočela ekshumacija.
Predsednik Komisije Vlade Kosova za nestala lica Prenk Đetaj rekao je za BIRN da je zajednička inspekcija lokacije protekla u duhu dobre saradnje.
“Moramo da sarađujemo po svim osnovama, zato što dugujemo istinu porodicama nestalih osoba. Današnja poseta selu Žilivode bila je informativne prirode, da bismo videli gde su stali radovi sa ekshumacijom, za koju se nadamo da će se okončati za mesec dana”, rekao je Đetaj.
Ekshumacija u Žilivodama, selu u opštini Vučitrn, otpočela je 31. avgusta 2010. godine. Od tada, radovi su se prekidali više puta zbog loših vremenskih uslova. Područje je jedna od najvećih potencijalnih lokacija za ekshumaciju otkrivenih na Kosovu u poslednjih nekoliko godina.
Zbog veličine područja, Euleksovo Odeljenje za sudsku medicinu logistički je podržala Kosovska bezbednosna služba (KSF), koja se služi teškom mehanizacijom da bi doprla do dubine od 30 metara u zemlji, gde se navodno nalazi masovna grobnica.
Nema zvaničnih podataka o tome koliko se tela nalazi u masovnoj grobnici, ali beogradska delegacija kaže da se sumnja kako bi tu mogli da se nađu posmrtni ostaci više od 20 kosovskih Srba sa ovog područja.
Veljko Odalović, šef Komisije za nestale osobe Republike Srbije, rekao je ukratko novinarima na licu mesta da je zadovoljan obavljenim radovima.
“Koliko smo mogli da vidimo, radovi idu dobro i obećavaju”, rekao je on.
Lokalni mediji javili su kako se Odalović obavezao “da će biti predusretljiv kao prištinska delegacija” kada su u pitanju potencijalne lokacije masovnih grobnica u Srbiji.
Euleksovi forenzičari ove godine planiraju da ispitaju više od trideset potencijalnih lokacija u sklopu stalne potrage za osobama nestalim tokom rata na Kosovu i posle.
Planiraju se ispitivanja i ekshumacije na područjima Đakovice, Peći, Kline, Prizrena, Kosovske Mitrovice, Srbice i Podujeva.
Trinaest godina po završetku rata na Kosovu, od ukupno 6.019 osoba koje su njihove porodice prijavile Međunarodnom Crvenom krstu kao nestale, većinu od preko 1.700 njih čija je sudbina i dalje nepoznata čine kosovski Albanci.