Godišnjica događaja u Srebrenici 12 Jul 17

Kafa u Čikagu za nestale Srebreničane

Godišnjica genocida izvršenog u Srebrenici 1995. godine obilježena je i na jednom od trgova Čikaga, gdje su postavljene hiljade fildžana kafe. Riječ je o unikatnom spomeniku umjetnice Aide Šehović, rodom iz Bosne i Hercegovine, koji javnosti govori kako su žrtve izgubile svoj život.

Igor Spaiќ BIRN Sarajevo
...

Svake godine 11. jula, Aida Šehović i njen tim dobrovoljaca serviraju kafu u hiljadama malih fildžana ređenih na nekom od trgova u svjetskim gradovima.

Ali ljudi za koje je napravljena kafa neće se nikada pojaviti da bi je popili.

Neki od njih su istog dana ukopani u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, nakon što su njihovi posmrtni ostaci ekshumirani iz masovnih grobnica i identifikovani od forenzičkih stručnjaka.

Većina njih je ukopana tokom prethodnih godina, dok se za oko 1.000 žrtava još uvijek traga.

Spomenik Aide Šehović, koji nema svoje stalno mjesto, nosi naziv “Što te nema”. Namjera je podići svijest ljudi o egzekuciji hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice izvršenoj prije 22 godine, koja prema presudama međunarodnih sudova predstavlja genocid. Do sada su imenovane ukupno 8.372 žrtve.

Ove je godina kafa poslužena u centru Čikaga, na Daley Plazi.

“Namjerno nemamo nikakvih znakova, zastava ili banera o spomeniku na mjestu događaja, tako da ljudi koji prolaze nemaju pojma šta radimo i zašto”, kaže Šehović za BIRN.

“Eliminisanje bilo kakvih simbola koji nas mogu razdvojiti omogućavaju ljudima da jednostavno pristupe i da postave pitanja”, dodaje ona.

U BiH je ispijanje kafe iz fildžana običaj, ritual koji okuplja porodice, komšije i prijatelje.

Aidini fildžani sa tamnim napitkom privlače ljude koji se zaustavljaju i pitaju o čemu se radi. Tada saznaju o genocidu i shvataju zašto je važno pamtiti i pričati o hiljadama žrtava iz Srebrenice.

“Kada radim sa zajednicama koje ugoste spomenik u svakom gradu, a posebno sa volonterskim timom koji je 11. jula na licu mjesta, puno pričamo o tome kako da napravimo inkluzivan i prijatan prostor u kome će se svi osjećati kao da mu pripadaju i to može biti dio ove komemoracije bez obzira na njihovu ličnu povezanost ili istoriju Srebrenice ili Bosne”, objašnjava nam ova umjetnica.

Šehović je kao izbjeglica u ratu u BiH, 1992–1995., prvo živjela u Njemačkoj i Turskoj, a zatim se 1997. seli u Sjedinjene Američke Države, gdje je završila studije umjetnosti.

Ističe kako je početna ideja za ovaj projekat proizašla iz frustracije – mislila je da ništa ne može učiniti po ovom pitanju. Željela je da sebi i drugima stvori prostor da nešto učine, “bez obzira na to koliko bi taj gest bio mali ili simboličan”.

“Nikada nisam mogla zamisliti da će se nešto što je prije 12 godina započelo kao performans, planiran da se izvede samo tada, prerasti u participativni nomadski spomenik koji putuje širom svijeta, skreće pažnju, budi empatiju i solidarnost za genocid u Srebrenici”, kaže ona.

Šehović je do sada svoj spomenik postavila u Sarajevu i Tuzli, u nekoliko gradova u SAD, među kojima je i sjedište UN-a u Njujorku, te u Ženevi (Švicarska), Torontu (Kanada), Istanbulu (Turska), Stockholmu (Švedska) i u Haagu (Holandija).

Njoj i volonterima treba čitav dan da pripreme tradicionalnu bosansku kafu i da postave fildžane, kojih svake godine ima sve više, a doniraju ih bh. građani koji žive širom svijeta.

Ni pomoć joj nikada ne nedostaje.

“Svake godine sam iznenađena koliko naša dijaspora, kao i ostali koji se susreću sa ‘Što te nema’, žele da budu dio toga kada vide o čemu se radi i da su pozvani da se uključe”, kaže nam Šehović.

Ove godine je veliki broj organizacija bh. dijaspore u SAD učestvovao u projektu, kojim je koordinirala Asja Dizdarević. Uključeni su bili BH Klub Chicago, Bosansko-američki institut za genocid, Udruženje bosanskih žena Sjeverne Amerike, džemati BICC, ICC i SABAH u Čikagu, Preporod i Udruženje Srebreničana.

“Objedinjavanjem preživjelih i svih onih na koje je genocid u Srebrenici direktno ili indirektno uticao, ‘Što te nema’ ističe da je svaki genocid zločin protiv čovječnosti i stoga zločin protiv svih nas”, zaključila je Šehović.

Disqus

blog comments powered by Disqus