Analiza 17 Mar 17

Hrvatska se nada odbacivanju navoda o učešću u ratu u BiH

Hrvatska se nada da će se u žalbenoj raspravi pred Haškim tribunalom, u predmetu Prlić i ostali, odbaciti navodi o njezinoj odgovornosti za zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Dragana Erjavec BIRN Sarajevo
Sudnica Haškog Tribunala. Foto: MKSJ.

Tokom dokazne rasprave koja počinje u ponedjeljak, Odbrana šest bivših visoko pozicioniranih funkcionera Herceg-Bosne pokušat će dokazati da oni nisu učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s političkim i vojnim rukovodstvom Hrvatske.

Hrvatska tvrdi da nije učestvovala u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, ali prema nepravosnažnoj presudi, koju je izrekao sud UN-a u Hagu, oni su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno sa najvišim ratnim zvaničnicima Hrvatske, među kojima i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Tužilaštvo u Hagu će zatražiti gotovo duplo veće kazne od onih koje su im u maju 2013. izrečene nepravosnažnom presudom – ukupno 111 godina zatvora.

Tom presudom je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića, Bruna Stojića i Berislava Pušića krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio prisilno uklanjanje Bošnjaka sa teritorije pod kontrolom bosanskih Hrvata u pokušaju stvaranja “Velike Hrvatske”.

Izricanje presude 2013. godine. Foto: MKSJ.

Šest bivših visokih lidera Herceg-Bosne osuđeni su za učešće u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, uključujući ubistva, silovanja, seksualna zlostavljanja, uništavanja imovine i deportaciju Bošnjaka 1993.–1994.

Šestorica osuđenih su obavljala političke i vojne funkcije u Herceg-Bosni u periodu od 1992. do 1994. godine. Prema optužnici, Prlić je bio predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), Stojić načelnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), dok je Praljak istovremeno obavljao funkciju visokog časnika Hrvatske vojske (HV), pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Hrvatske pri vladi i oružanim snagama HVO-a i, kasnije, komandanta Glavnog stožera.

U Centru za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba smatraju da bi rušenje teze o udruženom zločinačkom poduhvatu dovelo do smanjenja kazni šestorici bivših visoko pozicioniranih funkcionera Herceg-Bosne.

No, najvažnije je to što bi ono mogla dovesti i do odbacivanja navoda da je hrvatsko vojno i političko rukovodstvo bilo upleteno u rat u Bosni i Hercegovini.

“Ovaj postupak je značajan sa te neke državne pozicije“, kazala je Jelena Đokić-Jović, pravna savjetnica iz Documente.

Prema nepravosnažnoj presudi, oni su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno sa prvim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, tadašnjim ministrom odbrane Gojkom Šuškom, kao i generalom Hrvatske vojske Jankom Bobetkom. Sva trojica su u poslijeratnom periodu preminula.

Franjo Tuđman. Foto: Predsjedništvo Hrvatske.

“Sukob između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH imao je međunarodni karakter, jer je Hrvatska imala operativnu kontrolu nad Hrvatskim vijećem obrane“, rekao je sudija Jean Claude Antonetti.

Nakon prvostepene presude, Republika Hrvatska je zatražila da se uključi u žalbeni postupak kako bi osporila zaključke o ulozi Tuđmana, Šuška i Bobetka.

Tražili su da se uključe kao “prijatelji suda”.

Ovaj bi status omogućio Hrvatskoj da iznese iskaze ili druge informacije bez ulaženja u sam sudski proces, što su zvaničnici Zagreba vidjeli kao priliku da se dokaže nevinost Tuđmana, Šuška i Bobetka.

Hrvatski ministar pravosuđa Ante Sprlje rekao je prošle godine da je Haško tužilaštvo “propustilo pokazati bilo koji dokaz da su predsjednik Tuđman, ministar Šušak i general Bobetko ikad namjeravali činjenje zločina“.

Đokić-Jović kaže da su Tuđman, Šušak i Bobetko živi, vodili bi se zasebni kazneni postupci u kojima bi se utvrđivala njihova odgovornost.

Kako navodi, „pred Haškim tribunalom se zapravo ne sudi državama već pojedincima“.

“Na temelju ove presude ne može se utvrditi odgovornost države. S druge strane, vrlo je važno da se javnosti prezentiraju zločini koji su počinjeni u BiH i koji su bili obrazac ponašanja u Herceg-Bosni 1992. i 1993. godine”, kazala je Đokić-Jović.

Zahtjev Hrvatske da bude uključena u žalbeni postupak Tribunal je odbio.

Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius obrazložio je u odluci da “Tuđman, Šušak i Bobetko nisu optuženi u ovom predmetu“.

Spominjanje Tuđmana, Šuška i Bobetka u presudi ne predstavlja zaključke o odgovornosti Hrvatske kao države, objasnio je Agius.

Tribunal „nema jurisdikciju da donosi zaključke o odgovornosti države“, naglasio je on.

Osim Odbrane, žalbu je uložilo i Haško tužilaštvo, koje smatra da trebaju biti izrečene strože kazne.

Prvostepenom presudom Prlić je osuđen na 25, Stojić, Praljak i Petković na 20, Ćorić na 16 i Pusić na 10 godina zatvora.

Slavo Kukić, profesor na Univerzitetu u Mostaru, kaže da je ishod žalbenog postupka jedan od najvažnijih događaja u modernoj istoriji, i to ne samo za Hrvate u BiH nego i u susjednoj Hrvatskoj, koja želi da iziđe “čistih ruku“ kada je u pitanju rat u BiH.

“Mislim da je važno da se utvrdi i uloga Hrvatske u čitavoj ovoj priči, kao i u vezi sa BiH, pa kakva god da jeste”, kazao je Kukić.

Disqus

blog comments powered by Disqus