Pregled 2016. 28 Dec 16

Hrvatska: Povijesne kontroverze povećale napetosti sa Srbijom

Nesuglasice oko ostavštine hrvatskog profašističkog režima iz Drugog svjetskog rata, koje je potpirio kontroverzni ministar kulture, izazvale su u 2016. niz sporova u Hrvatskoj, ali i van nje.

Sven Milekić BIRN Zagreb

Spomen-ploča sa sloganom 'Za dom spremni' postavljena u općini Jasenovac. Foto: Udhos Zagreb.

Navodi o povijesnom revizionizmu i prepirke oko kontroverznih komemoracija, uglavnom u vezi sa ulogom ustaškog pokreta i profašističkog režima iz Drugog svjetskog rata, koji još uvijek imaju potporu kod pojedinih desničara u zemlji, obilježili su Hrvatsku u 2016. godini.

Unutar tih sporova, najistaknutija politička ličnost godine je Zlatko Hasanbegović, koji je od siječnja do listopada 2016. obnašao funkciju ministra kulture u vladi desnog centra. Povjesničar po vokaciji, Hasanbegović se našao u centru tih sporova zbog svog mišljenja o ustaškom režimu i jugoslavenskom antifašističkom pokretu.

Do zakuhtavanja je došlo kada je tjednik “Novosti” u veljači objavio da je Hasanbegović sredinom 1990-ih pisao članke za profašistički magazin “Nezavisna Država Hrvatska” u kojima ustaše naziva “mučenicima i herojima”.

Hasanbegović je nakon toga sazvao hitnu tiskovnu konferenciju na kojoj je izjavio: “Nikada nisam bio apologet bilo kojeg zločinačkog režima, bio to ustaški ili komunistički.“

On je osudio ustaške zločine, ali ne i sam režim, niti je izrazio žaljenje zbog onoga što je napisao.

Članak Hasanbegovića u kom ustaše nazive “mučenicima i herojima”. Foto: Novosti.

Ministar kulture je dodatne sporove izazvao u travnju, kada je u Zagrebu premijerno prikazan dokumentarni film o ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac, pod nazivom “Jasenovac ‒ istina”. Film je isprovocirao članove lokalne židovske zajednice i reakciju izraelske veleposlanice u Hrvatskoj zbog, kako je rečeno, minimiziranja zločina počinjenih u ovom logoru.

Hasanbegović je pohvalio film jer “konačno rasvjetljava brojna kontroverzna mjesta u hrvatskoj povijesti“.

Zbog ovih sporova oko logora Jasenovac, židovska i srpska zajednica u Hrvatskoj, kao i hrvatski antifašisti, u travnju su bojkotirali zvaničnu komemoraciju u Jasenovcu.

Neprijatnosti zbog uporabe slogana “Za dom spremni”

Svećenik i ratni zapovjednik postrojbe “Rafael vitez Boban“ uzvikuju "Za dom spremni" zajedno sa pripadnicima ove postrojbe.

Branitelji Domovinskog rata su ustaškim sloganima izazvali dodatne kontroverze u 2016. godini.

U Splitu su 10. travnja nekadašnji pripadnici IX. bojne Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “Rafael vitez Boban“ obilježili 25. obljetnicu postojanja ove postrojbe.

Rafael Boban je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio ustaški zapovjednik, a HOS su na početku rata u Hrvatskoj osnovane kao vojno krilo krajnje desne Hrvatske stranke prava, da bi 1992. bile integrirane u Hrvatsku vojsku.

Ovaj datum, 10. travanj, poznat je kao dan kada su 1941. godine ustaše proglasile utemeljenje Nezavisne Države Hrvatske.

Ustaški slogan ‘Za dom spremni’ nalazi se na službeno registriranom grbu HOS-a. Slogan su uzvikivali i bivši pripadnici postrojbe “Rafael vitez Boban” tokom obilježavanja obljetnice u Splitu.

Pripadnici ove postrojbe su skandirali ovaj slogan i pjevali ustaške pjesme i u kolovozu u Kninu na obilježavanju 21. obljetnice vojne operacije Hrvatske vojske “Oluja”.

Pripadnici postrojbe “Rafael vitez Boban“ skandirali su ustaški slogan i pjevali ustaške pjesme u Kninu tijekom obilježavanja obljetnice operacije "Oluja".

Izljevi nacionalizma se često mogu vidjeti tijekom obilježavanja ovog datuma u Kninu, a ove godine je nekoliko desničara spalilo srpsku zastavu, zbog čega je Srbija uručila diplomatsku prosvjednu notu hrvatskom veleposlaniku u Beogradu.

Kontroverze oko ustaškog slogana ponovo su isplivale na površinu u prosincu, kada su “Novosti” objavile da su udruge bivših pripadnika HOS-a, na području općine Jasenovac, u blizini bivšeg koncentracijskog logora, postavile spomen-ploču sa zakonski registriranim grbom ove postrojbe, zajedno sa krilaticom “Za dom spremni”.

To je izazvalo negativne reakcije kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Nova vlada u Zagrebu je nakon ovoga najavila novo zakonsko rješenje o simbolima totalitarnih režima.

Još jedna kontroverzna komemoracija održana je u Splitu u prosincu, kada su branitelji 72. bojne Vojne policije, uz nazočnost državnih, županijskih i gradskih političara, otkrili spomenik ispred vojne baze Lora.

Lora je u vrijeme rata bila logor u kome su pripadnici ove postrojbe 1992. mučili i ubili nekoliko Srba.

Nijedan govornik na otkrivanju spomenika nije spomenuo žrtve, a kontroverze je prouzrokovao Zlatko Čipčić, predsjednik Udruge veterana 72. bojne, kada je izjavio da su jedini antifašisti sudionici Domovinskog rata koji su se tijekom 1990-ih borili protiv snaga Beograda, čime je odbacio antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu.

Sporovi sa Srbijom i BiH

Hrvatski šef diplomatije Miro Kovač (levo, u sredini) sa svojim srpskim kolegom Ivicom Dačićem (desno). Foto: Beta.

Tijekom 2016. Hrvatska je Srbiji blokirala otvaranje pregovora o dva zakonska poglavlja s EU.

Zagreb je inzistirao da Beograd promijeni zakon koji srpskim sudovima daje nadležnost za procesuiranje ratnih zločina počinjenih bilo gdje u bivšoj Jugoslaviji tijekom ratova 1990-ih, strahujući da bi ovaj zakon mogao biti iskorišten protiv Hrvata. Također je inzistirala da Srbija poboljša, kako je bilo rečeno, loš tretman prema hrvatskoj manjini.

Hrvatska je ipak u srpnju dozvolila da Srbija otvori poglavlja, iako je napetost između Zagreba i Beograda tinjala tijekom cijele godine, povremeno eruptirajući zbog pitanja poput oslobađanja Vojislava Šešelja, koji je u više navrata provocirao Hrvatsku.

Hrvatska vlada je oštro reagirala i na uhićenja deset bosanskih Hrvata u listopadu u Orašju u Bosni i Hercegovini, koji se sumnjiče za ratne zločine.

Istraga BiH protiv hrvatskog ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića, zbog navodnih zločina njegove jedinice počinjenih 1995. u BiH, u studenom je ponovo uznemirila hrvatske zvaničnike. Krstičević je negirao odgovornost, tvrdeći da u to vrijeme njegova jedinica nije bila u BiH.

Sudske presude koje su razljutile susjede

Dragan Vasiljković alias Kapetan Dragan u sudnici u Splitu. Foto: BETAPHOTO/HINA/Mario STRMOTIĆ/MO.

Hrvatski sudovi su u razmaku od nekoliko dana u srpnju donijeli dvije važne presude, što je ponovo izazvalo negativne reakcije političara u Srbiji.

Naime, Županijski sud u Zagrebu ukinuo je osuđujuću presudu iz doba komunizma kardinalu iz Drugog svjetskog rata Alojziju Stepincu, za suradnju s nacističkom Njemačkom, fašističkom Italijom i ustaškim režimom.

U svibnju 1945. godine Stepinac je proglašen krivim za “širenje neprijateljske propagande“, te za prisiljavanje pravoslavnih vjernika da prijeđu u katolicizam, a 1946. godine jugoslavenski Vrhovni sud ga je osudio na 16 godina zatvora za kolaboraciju s neprijateljem.

Županijski sud u Zagrebu je zaključio da je presuda iz 1946. donijeta zbog osvete Stepincu, te je tu presudu ukinuo jer ona “grubo krši i tadašnja i sadašnja načela kaznenog prava kao što je pravo na pravično suđenje”.

Tjedan dana kasnije, Vrhovni sud Hrvatske ukinuo je prvostupanjsku presudu desničarskom političaru Branimiru Glavašu, kojom je on bio osuđen za ratne zločine počinjene nad Srbima u Osijeku, te naložio novo suđenje.

Glavaš, nezvanični vođa desničarske stranke Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje (HDSSB), na izborima u rujnu 2016. godine ponovo je izabran za zastupnika, ali je svoje mjesto predao stranačkom kolegi.

U rujnu je u Splitu počelo još jedno visokoprofilirano suđenje za ratne zločine. Pred sudom se pojavio bivši srpski paravojni zapovjednik Dragan Vasiljković, poznat kao Kapetan Dragan, koji je devet godina vodio pravnu bitku kako bi izbjegao suđenje u Hrvatskoj.

Vasiljković je u srpnju izručen Hrvatskoj iz Australije, gdje je radio kao golf-instruktor pod imenom Daniel Snedden.

Disqus

blog comments powered by Disqus