Gotovina i Markač uložili žalbe na presudu

Pred Tribunalom u Haagu, Odbrane optuženog generala Ante Gotovine i Mladena Markača iznijele su žalbe na prvostepenu presudu donesenu u aprilu prošle godine, osporavajući da su krivi za udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao deportaciju Srba iz Krajine (Republika Hrvatska) tokom 1995. godine.

Obrazlažući navode žalbe, Odbrana Gotovine je kazala kako je tokom operacije “Oluja” napad Hrvatske vojske bio usmjeren na zakonite ciljeve, i istakla da optuženi Gotovina nije izdao protivpravno naređenje za napad te osporila njegovo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

“Zapovijest Gotovine nije bila da se stupi u protivnapad, već u jedan zakonit napad koji je usmjeren na vojne ciljeve. Vijeće nije utvrdilo da je i jedan civil izgubio život usljed granatiranja gradova u Krajini, među kojima su Knin, Benkovac, Obrovac”, kazao je Gregory Kehoe, branilac Gotovine. Tužilaštvo u Haagu smatra da žalbe trebaju biti odbačene.

Pretresno vijeće Haškog tribunala osudilo je Gotovinu, bivšeg zapovjednika Zbornog područja Split Hrvatske vojske i zapovjednika južnog dijela područja Krajina, za deportacije, progon, ubistvo, nečovječno postupanje, te pljačkanje privatne imovine i razaranje gradova i naselja.

Zajedno s Gotovinom osuđen je i Mladen Markač, bivši zapovjednik Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske.

Osuđen je na 18 godina zatvora zbog progona, deportacija, ubistava i nečovječnih postupanja, te pljačkanja imovine i razaranja gradova. Obojica su proglašeni krivima za udruženi zločinački poduhvat sa zajedničkom namjerom trajnog uklanjanja srpskog stanovništva s područja Krajine, silom, zatrašivanjem, deportacijom i oduzimanjem i uništavanjem imovine.

Odbrana Ante Gotovine je naglasila da je Tužilaštvo zastupalo tezu po kojoj je granatiranje gradova u Krajini predstavljalo protivnapad na civile, tvrdeći da u gradovima nije bilo vojnih ciljeva.

“Vijeće je osmislilo koncept civilnih područja. Međutim, dokazano je da je u gradovina postojalo više vojnih područja”, kazao je Kehoe.

Odbrana je također podsjetila i na iskaz jednog svjedoka koji je rekao da se naređenje generala Gotovine za granatiranje gradova u Krajini odnosilo samo na zakonske ciljeve, te da je srpsko stanovništvo napustilo ovo područje nakon izdavanja naredbe za evakuaciju.

Odgovarajući na navode Odbrane, Tužilaštvo je kazalo kako je jedan od aspekata zločinačkog poduhvata nakon napada na gradove Krajine za cilj imao da otjera srpske civile.

“General je uputio da se gađaju vojni ciljevi i da se gradovi stave pod artiljerijsku vatru”, rekao je tužilac Douglas Stringer, dodavši kako je 20.000 krajiških Srba napustilo domove, zbog čega ovo nije zločin bez žrtava.

Odbrana je naglasila da je oko 1.200 projektila ispaljeno na civilna područja, ali da nema dokaza o ubistvima, na šta je Optužba odgovorila kako njen zadatak nije bio da dokazuje pogibiju civila.

Tokom dana Markačeva Odbrana obrazložit će žalbu koju je podnijela na prvostepenu presudu.

Na početku ovog ročišta Sudsko vijeće je naglasilo kako Odbrana Markača traži ukidanje prvostepene presude ili smanjenje kazne koja mu je izrečena tom presudom.