“Danom bijelih traka” protiv negiranja genocida
Aktivisti iz preko 50 zemalja svijeta učestvovali su u manifestaciji pod nazivom “Dan bijelih traka”, iz solidarnosti sa ratnim žrtvama iz Prijedora kojima je gradonačelnik uskratio pravo na javno sjećanje.
 |
| Fotografija iz internet kampanje "Zaustavite negiranje genocida" I Foto: stopgenocidedenial.org |
Osam nevladinih organizacija okupljenih u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice zločina u Prijedoru i organizatori “Dana bijelih traka” pozvali su građane svijeta i BiH da 31. maja na ruku stave bijelu traku ili bijeli čaršaf na prozor kuće ili stana kako bi iskazali počast svim nevino stradalim ljudima u Prijedoru i u svijetu.
Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić nedavno je odbio izdati dozvolu za održavanje manifestacije obilježavanja stradanja Bošnjaka i Hrvata u tom gradu, uz obrazloženje da bi se time “narušio ugled grada”.
|
Historijat “bijelih traka” u BiH Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), srpske snage su preuzele kontrolu u Prijedoru 30. aprila 1992. godine. Vlasti bosanskih Srba izdale su 31. maja ukaz da svi nesrbi obilježe svoje kuće bijelim zastavama ili maramama i da nose bijele trake kad napuštaju kuće. Ta se kampanja završila stradanjima u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje je brutalno maltretirano i, između ostalog, premlaćivano, silovano, seksualno zlostavljano i mučeno više od 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor. Pripadnici Posmatračke misije Evropske komisije posvjedočili su da su prilikom posjete mješovitom srpsko-bošnjačkom selu još u avgustu 1992. vidjeli da su bošnjačke kuće obilježene bijelim zastavama da bi se razlikovale od srpskih kuća. |
Pavić se usprotivio akciji jer su bošnjačke organizacije stradanje nazvale genocidom. U svom saopštenju Pavić je rekao da ne može podržati takvu terminologiju i da genocid u Prijedoru nije dokazan, optuživši organizaciju za politizaciju komemoracije.
Refik Hodžić iz Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu (ICTJ) kaže da je Pavić narušio pravo žrtava na sjećanje.
“Ne može Marko Pavić određivati žrtvama u Prijedoru kako će nazvati obilježavanje svoje patnje. Oni nisu prekršili nikakav zakon u Bosni i Hercegovini nazvavši obilježavanje dvadesetom godišnjicom genocida”, objašnjava Hodžić.
Organizatore “Dana bijelih traka” posebno je pogodila činjenica da je u srijedu Opština Prijedor obilježila 20. godišnjicu napada Armije BiH (ABiH), kada je poginulo 15 vojnika, a ranjeno 25 pripadnika srpskih snaga.
Edin Ramulić, predstavnik Udruženja “Izvor” iz Prijedora, vjeruje da sve žrtve iz Prijedora moraju imati isti status.
“Strašno je da se ono što je nama bilo zabranjeno, danas dozvoljava žrtvama druge nacionalnosti. Danas se održava parastos srpskim žrtvama u Prijedoru i policija nije našla za shodno da tvrdi kako će to kršiti međunacionalnu trpeljivost, a to je nama rečeno kada je zabranjena komemoracija”, kaže Ramulić.
Hodžić smatra da je politika Opštine prema žrtvama samo dio šire politike Republike Srpske – negiranja zločina počinjenih nad Bošnjacima, kao što su opsada Sarajeva ili genocid u Srebrenici.
“Ova politika je rezultat straha da bi to moglo narušiti imaginarnu državnost Republike Srpske. Zbog Pavićevih zabrana, njihove komemoracije se moraju održavati u Beogradu, Sarajevu i drugim gradovima”, kaže Hodžić.
 |
| Mirovna akcija u organizaciji "Žena u crnom". Ruža za svaku žrtvu silovanja u Prijedoru I Foto: Beta |
U Beogradu, žrtvama iz Prijedora ukazana je počast na dva zasebna događaja – jedan je u znak sjećanja na žene silovane tokom rata u Prijedoru, a drugi “Dan bijelih traka”, koji će se održati u petak popodne.
Milos Urošević iz beogradske nevladine organizacije “Žene u crnom”, koja je organizovala oba događaja, kaže da je cilj da se ljudi podsjete na užase počinjenih zločina, napomenuvši da je sistematsko silovanje korišteno kao oružje rata.
“Prvo, hteli smo da pokažemo solidarnost sa ljudima iz Prijedora čiji je skup bio zabranjen. Drugo, hteli smo da pokažemo i građanima i državi da nećemo zaboraviti počinjene zločine, kao i da ne prihvatamo relativizaciju zločina”, kaže Urošević.
Organizatori “Dana bijelih traka” najavili su da će aktivisti iz 54 zemlje učestvovati u akciji, a pored Beograda, posebni punktovi biće postavljeni u BiH, u Sarajevu, Zenici i Sanskom Mostu.
Nevladine organizacije i eksperti iz BiH i Srbije slažu se da je državama stalo samo do žrtava iz njihovih etničkih zajednica, ali primjećuju i nedostatak javne podrške kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću.
“Ko je, osim udruženja žrtava, od nevladinih organizacija u Prijedoru digao glas protiv Pavićeve zabrane? Niko. Ko se u Beogradu pridružio ‘Ženama u crnom’ u njihovom dirljivom protestu? Niko”, zaključuje Hodžić.