Pregled 2016. 29 Dec 16

Crna Gora: Nove istrage o ratnim zločinima dočekane sa skepticizmom

Crnoj Gori je ponovo upućena kritika da ne ulaže dovoljno napora u rješavanju predmeta ratnih zločina, iako je Tužilaštvo saopštilo da je 2016. godine pokrenulo nekoliko novih istraga.

Dušica Tomović BIRN Podgorica
Foto:un.org.me.

Mada se Crna Gora obavezala da će borbu protiv nekažnjivosti u predmetima ratnih zločina uvrstiti među prioritete državnog tužilaštva, vlasti su se 2016. godine ponovo suočile s kritikama zbog svojih propusta.

Tužilaštvo je saopštilo da je 2016. otvorilo sedam novih slučajeva, mada do sada nije otkrilo nikakve detalje o tekućim istragama. Kako je rečeno iz Tužilaštva, istrage su u ranoj fazi, zbog čega nije moguće saopštiti više konkretnih informacija.

U martu je vrhovni državni tužilac Crne Gore Ivica Stanković izjavio da bez proaktivnog tužioca “naoružanog postojanom optužnicom”, nema pravde u slučajevima najtežih zločina – genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Osim ovih novih istraga, najavljena je i revizija starih predmeta u kojima je posljednjih godina izrečena konačna presuda, ali za 2017. godinu.

Međutim, aktivisti za ljudska prava smatraju da ovo nije dovoljno i da država, civilno društvo i mediji moraju uložiti više napora kako bi se suočili s prošlošću i s onim što se dogodilo tokom ratova 1990-ih godina u bivšoj Jugoslaviji.

Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje, izjavila je da crnogorske vlasti u velikoj mjeri održavaju politiku sistematskog potiskivanja sjećanja na ratne godine i njegovanja kulture nekažnjivosti.

Kako kaže Uljarević za BIRN, za Crnu Goru poseban teret predstavlja to što je na vlasti već decenijama ista vladajuća struktura, čiji su nosioci vodili takozvani “Rat za mir”, kako je to rekao visoki državni funkcioner za napad na Dubrovnik, koji je 1991. godine izvršila Jugoslovenska narodna armija (JNA) sa teritorije Crne Gore.

“Naravno, ovakav pristup, koji je doveo do ispisivanja najsramnijih stranica u istoriji Crne Gore, još uvijek je živ, i još uvijek se pažljivo skriva u službenim udžbenicima od naših učenika i studenata. Crnogorski studenti danas vrlo malo znaju o novijoj istoriji Crne Gore, koja uključuje ove događaje iz ratova”, rekla je ona.

Ipak, Uljarević smatra da se može govoriti o određenom napretku od maja 2015. godine, kada je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina, s obzirom da je Tužilaštvo pokrenulo sedam slučajeva koji se odnose na ratne zločine – četiri slučaja su u fazi istrage, a tri su u predsudskoj istrazi.

Kao i prethodnih godina, ističe ona, tako su i 2016. ratni zločini bili problem o kome se nije pričalo u javnosti, izuzimajući izjave koje je dalo nekoliko aktivista i nevladinih organizacija.

“Politička obećanja ili naznake za promjene u političkom smjeru i dalje su odsutni”, naglašava ona.

Međutim, ako zvaničnici promijene svoj stav, to bi bio “ključan znak” da Tužilaštvo ima namjeru pojačati svoje napore u rješavanju ratnih zločina, zaključila je ona.

U izvještaju EU upućene zamjerke Crnoj Gori

U najnovijem godišnjem izvještaju EU o napretku Crne Gore, koji je objavljen u novembru, stoji da ova država u procesuiranju ratnih zločina bilježi spori napredak.

Unatoč nekim pozitivnim kretanjima u razdoblju na koje se izvještaj odnosi, Tužilaštvo Crne Gore treba pokazati proaktivniji pristup u praćenju značajnijih navoda o ratnim zločinima, kaže se u izvještaju.

“Sudske odluke koje su do sada donijete imaju pravnih grešaka i nedostataka u primjeni međunarodnog humanitarnog prava”, stoji u izvještaju.

Kako se u njemu ističe, “Crna Gora treba da poveća svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti, i da efikasno sprovede istrage, procesuira, sudi i kazni ratne zločine u skladu s međunarodnim standardima”.

U izvještaju EU se takođe napominje da u pogledu ratnih zločina dosad nije pokrenuta nijedna optužnica za komandnu odgovornost, za saizvršilaštvo i za pomaganje i podržavanje.

Naglašava se da Crna Gora mora obezbijediti da žrtve ratnih zločina dobiju jednak pristup pravdi i pristup kompenzaciji, te da se njihove tvrdnje trebaju obraditi u razumnom roku.

Do sada je Tužilaštvo Crne Gore pokrenulo ukupno šest slučajeva za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Međutim, tokom 2016. godine nije bilo novih hapšenja, podizanja novih optužnica ili novih presuda koje se odnose na ove ili neke nove slučajeve.

Uljarević ističe da su u većini prethodnih slučajeva optuženi na kraju oslobođeni.

“Do sada, većina optuženih u prethodnim predmetima ratnih zločina oslobođena je pravosnažnim presudama, osim četvorice bivših rezervista JNA koji su osuđeni na ukupno 12 godina zatvora zbog zlostavljanja hrvatskih zarobljenika iz regiona Dubrovnika u logoru Morinj nadomak Kotora, ali su to osobe koji se nalaze na najnižem nivou u komandnom lancu”, rekla je ona.

Kako je dodala, ostaje da se u narednoj godini vidi da li je najava o novim istragama i predmetima varljiva “simulacija” ili će to biti pomak u pristupu procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori.

Disqus

blog comments powered by Disqus