Bivši četnici još bez penzija

Spomenik Mihailoviću na Ravnoj Gori | Foto: Wikicommons

Iako Srbija usvojila zakon koji bivšim četničkim borcima iz Drugog svetskog rata omogućuje boračke penzije, do sada nijedan pripadnik kraljeve vojske nije dobio nadoknadu od države.

Prema zakonu kojim se izjednačavaju prava pripadnika četničkog i partizanskog pokreta usvojenom u decembru 2004. godine, oba pokreta su jednako doprinela borbi protiv okupatora, fašista i nacista četrdesetih godina prošlog veka.

Republička komisija za utvrđivanje prava na boračku penziju do sada je od bivših četnika dobila oko 3.000 zahteva za penziju.

Nijedan zahtev, međutim, nije odobren budući da se bivši partizani iz Komisije energično protive zakonu.

Jugoslovenski partizani, predvođeni Josipom Brozom Titom, bili su u osnovi komunistička vojska, dok su četnici, predvođeni đeneralom Dražom Mihailovićem, bili monarhisti.

Tokom Drugog svetskog rata ove dve snage bile su sukobljene - četnici su verovali da su jedina legitimna vojska, dok su partizani optuživali četnike za saradnju sa okupatorom. Nakon što su komunisti preuzeli vlast u Jugoslaviji, četnički pokret je zabranjen.

Od sedam članova Komisije za utvrđivanje prava na boračku penziju, trojica su članovi Skupštine, dok su četvorica iz Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), koji se protive ideji da njihovi bivši neprijatelji dobijaju penzije.

Srđan Srećković, predsednik Ravnogorskog pokreta, kaže da članovi SUBNOR-a uporno ne žele da prihvate da su obe snage odigrale jednaku ulogu u antifašističkom pokretu.

“Nijedan od zahteva koje smo uputili nije odobren, jer se stalno blokira od strane SUBNOR-a. Jasno je da nema političke volje da se reši ovo pitanje, tako da verujem da vlasti ili moraju da izbace SUBNOR iz ove priče ili da na drugi način omoguće da se zakon poštuje”, rekao je Srećković.

“Dobro je, naravno, da je država usvojila ovaj zakon, barem deklarativno, ali žalosno je što ovi veterani ne primaju nikakav novac, pošto su časno služili državi tokom rata”, dodao je on.

“To ne bi ni državu koštalo puno, pošto samo mali broj njih i zahteva penzije”, nastavio je Srećković.

Predstavnici SUBNOR-a, međutim, ostaju čvrsto pri svom stavu da četnici nisu bili deo antifašističkog pokreta četrdesetih godina prošlog veka i da to ne mogu da postanu ni sada.

Ministarstvo rada i socijalne politike je 2004. godine predložilo izmene zakona kojim bi se omogućila isplata boračkih penzija četnicima bez odobrenja Komisije.

Ali, budući da Skupština Srbije neće zasedati sve do parlamentarnih izbora 6. maja, svaka izmena zakona moraće da sačeka novu vladu.