Vijest 16 Jun 17

Bećirević uputio prijedlog za izmjene Krivičnog zakona u pogledu negiranja genocida

Zastupnik u Državnom parlamentu Denis Bećirović kazao je da je zabrana negiranja genocida i ratnih zločina potrebna radi poštovanja žrtava, te pravednog društva u budućnosti, ali je to izazvalo burne reakcije u Republici Srpskoj.

Elameri Škrgić-Mikulić
BIRN
Sarajevo
Denis Becirović. Foto: BIRN.

Zastupnik SDP-a Bećirević je u petak rekao da je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog o izmjenama Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na zabranu negiranja zločina genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina.

“Ovaj zakon je izvan i iznad stranačkog karaktera. To je zakon koji trebaju podržati svi dobronamjerni ljudi u BiH”, istakao je on.

Dodao je da je ovaj zakon potreban “i radi živih i radi mrtvih“, a posebno zbog budućih naraštaja u BiH.

“Tekst ovog zakona treba doprinijeti izgradnji ambijenta sigurnosti, povjerenja, pravednosti i solidarnosti sa žrtvama“, kazao je Bećirović.

Dodao je da su na izmjenama radila i udruženja žrtava rata, te da je „u posdejtonskom periodu teško pronaći primjer zakona sa tako velikom podrškom”.

Bećirević je dodao da je poricanje posljednja faza genocida, zbog čega je važno da se ovakvo ponašanje sankcioniše.

Predloženim izmjenama Krivičnog zakona BiH zabranjuje se javno poricanje, kao i umanjenje zločina genocida, holokausta, te zločina protiv civilnog stanovništva koji su potvrđeni presudama međunarodnih i domaćih sudova.

Za sve one koji budu kršili odredbe, zakona predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do tri godine.

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH utvrdilo je u utorak predložene izmjene i dopune zakona.

Međutim, ovo je u Republici Srpskoj (RS) izazvalo burne reakcije onih koji ne vjeruju da masakr u Srebrenici koji su 1995. godine izvršile srpske snage predstavlja genocid.

Iako su ministri iz RS-a u Vijeću ministara glasali za izmjene i dopune, vlasti i pojedinci iz ovog entiteta su izjavili da je ovo pokušaj da se Srbi stigmatiziraju.

“Cilj je da verifikuju montirane procese i presude koje su donesene i pred Haškim tribunalom i pravosudnim institucijama BiH”, rekao je u srijedu za BIRN direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Milorad Kojić.

U slučaju protiv bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, 2004. godine je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu presudio da masovna ubistva Bošnjaka iz Srebrenice, počinjena od strane srpskih snaga 1995., predstavljaju genocid.

Ovu je odluku potvrdio i Međunarodni sud pravde 2007. godine u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore.

Disqus

blog comments powered by Disqus

Najnoviji naslovi

analysis 31 Jan 12

Hag: Film o Srebrenici potkopava presude

investigation 31 Jan 12

Holanđani zataškali masovnu grobnicu u Srebrenici

Vijest 02 Feb 12

Svjedok tvrdi da se Srebrenica mogla duže braniti

Vest 09 Feb 12

Haški tribunal finansira Mladićevu Odbranu

Vest 15 Feb 12

Tužioci spremni za suđenje Mladiću

Vest 23 Feb 12

Nastavljeno suđenje za genocid u Srebrenici

Vest 27 Feb 12

Suđenje za Srebrenicu: Prijetnje istražitelja SIPA-e

Vest 08 Mar 12

Srebrenica: Okončan dokazni postupak

Pozadina

Ratko Mladić: General od “Velušića” do Potočara

Kada je u maju 1992. godine Ratko Mladić rekao da srpska vojska “gađa Velušiće”, rat u BiH je dobio svoje prve, krvave obrise. Tri godine poslije, riječima ovog generala da je došlo vrijeme za “osvetu Turcima”, rat se još krvavije završio.

Ratko Mladić: Odgovornost nadređenog i podređenog

Mladić se tereti po “individualnoj krivičnoj odgovornosti” i to kao osoba koja je bila nadređena snagama VRS-a i podređena jedino predsjedniku RS-a – Karadžiću.

Ratko Mladić: “Moćna figura” iza ubistava u Srebrenici

Uloga bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) u genocidu počinjenom u Srebrenici opisana je do detalja u mnogim optužnicama i presudama izrečenim pred lokalnim i međunarodnim sudovima.

Dnevni bilten