Drugog dana iznošenja uvodne riječi, Tužilaštvo u Haagu najavilo je kako će dokazati da je Ratko Mladić komandovao i lično prisustvovao događajima na terenu u Srebrenici u julu 1995. godine.
Sudsko vijeće Haškog tribunala je, poslije iznošenja uvodne riječi Tužilaštva, odgodilo početak dokaznog postupka na suđenju Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) optuženom za genocid i druge zločine u BiH.
“Izvođenje dokaza trebalo je početi 29. maja, ali u svjetlu ozbiljnih pogrešaka Tužilaštva u objelodanjivanju dokaza, odlučili smo suspendirati početak izvođenja dokaza”, kazao je Alphons Orie, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Tužilaštvo je dvije sedmice prije početka suđenja trebalo da preda sve dokaze Odbrani, ali je prije nekoliko dana shvatilo da nisu svi dokazni predmeti uneseni u sistem.
Odluka o početku dokaznog postupka bit će naknadno donesena.
Tužilac Peter McCloskey rekao je da će tužioci dokazati Mladićevu krivicu za genocid u Srebrenici.
“Ovo je bio i ostao genocid... dokazi o ovom zločinu su toliko brojni da su neosporivi”, kazao je McCloskey.
Tužilac je rekao da Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila “vojska van kontrole” i da je Mladić “bio na terenu i lično umiješan”.
Mladić je optužen da je orkestrirao pogubljenje više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon što su snage bosanskih Srba zauzele Srebrenicu, enklavu pod zaštitom UN-a, u julu 1995. godine.
On se izjasnio da se ne osjeća krivim ni po jednoj od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući genocid u Srebrenici, počinjene tokom rata u BiH između 1992. i 1995. godine.
Uz to, tužilac McCloskey je rekao da će biti preslušani presretnuti razgovori koje je snimila Armija BiH (ABiH) te snimci sačinjeni iz vazduha.
Tužilaštvo je kazalo kako će se tokom dokaznog postupka fokusirati na dokumente koji su se razmjenjivali između Mladića i njegovih potčinjenih, jer je “samo vojska koja se strogo kontroliše sa vrha mogla izvršiti ubistva oko 7.000 ljudi”.
McCloskey je kazao kako je VRS u julu 1995. godine počela sa provođenjem operacije pod nazivom “Krivaja ‘95” koja je, između ostalog, imala za cilj napad na civilno stanovništvo i snage UN-a.
Nakon što je stanovništvo iz daljih dijelova enklave Srebrenice prešlo u uži dio grada, 11. jula 1995. Mladić i pripadnici VRS-a su ušli u Srebrenicu.
Tada su se u Potočarima, gdje je bila baza UN-a, nalazili žene, djeca, stariji, ali i dosta vojno sposobnih muškaraca.
“Trupe VRS-s zauzimaju Potočare, autobusi su došli po žene i djecu kako bi ih prevezli do teritorije koja je bila pod kontrolom ABiH. Muškarci su odvajani. Oduzeti su im dokumenti”, rekao je McCloskey, dodavši kako muslimani nisu imali nikakvog izbora jer ih je Mladić odlučio protjerati.
O ubistvima muškaraca odlučivano je 13. jula 1995., kako je kazalo Tužilaštvo, a pripadnici VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) pogubili su zarobljene Srebreničane na više lokacija.
“Kada vidite podatke o masovnim grobnicama, možda ćete pomisliti da su to žrtve ubijene u borbama. Međutim, mi imamo veliki broj preživjelih koji svjedoče o ubistvima, ali i veliki broj žrtava pronađenih u masovnim grobnicama koje su imale vezane ruke i oči. Ti ljudi nisu stradali u borbama”, kazao je McCloskey.
Tužilaštvo je naglasilo da će pokazati konkretne primjere kako Mladić izdaje naređenja ljudima koji su izvršili krivična djela, te da je koristio svoju komandnu nadležnost da bi počinio određena djela.
“Mladić je podnio prijedlog da se brani alibijem za dešavanja u Srebrenici. Odbrana tvrdi da je od 14. do 17. jula 1995. bio u Beogradu sa međunarodnim pregovaračima i na svadbi, te da nije bio na poziciji da počini i podstakne počinjenje krivičnih djela koja su se desila”, rekao je Dermot Groome, haški tužilac.
Tužilaštvo ne sumnja da je bio sa međunarodnim predstavnicima, na svadbi i u vojnoj bolnici u određenom periodu, ali ne prihvata da Mladić nije znao šta se dešava u Srebrenici i da nije bio u stanju da počini krivična djela.
“Činjenica da je Mladić bio u Beogradu ne znači da nije imao namjeru da se zarobljenici ubiju i da to nije naredio. Onog dana kada je bio na svadbi, muškarci su strijeljani na Vojnoj ekonomiji Branjevo”, rekao je Groome.
On je dodao da je Mladić “pokrenuo operaciju širokih razmjera u kojoj će biti ubijeno 7.000 srebreničkih dječaka i muškaraca, a raseljeno 30.000 žena i staraca”.
Tužilaštvo u Haagu je u uvodnoj riječi govorilo da je Mladić osigurao ogromne količine goriva, oko pet tona, kako bi posmrtne ostatke Srebreničana iz primarnih grobnica razbacali u više manjih grobnica i tako ih sakrili.
Kao neka od mjesta na kojima je sistematski strijeljano najviše muškaraca i dječaka iz Srebrenice, Tužilaštvo u Haagu je navelo Orahovac – oko 1.000, školu u Petkovcima – također oko 1.000, školu u Ročevićima – na stotine, Pilica – 1.500, te Kravica – oko 1.000.
Tokom iznošenja uvodne riječi, Tužilaštvo je prikazalo i veliki broj ratnih snimaka na kojima se vidi Mladić tokom boravka u Srebrenici.
Kada je pušten snimak na kojem Mladić razgovara sa Karremansom te mu govori da međunarodna zajednica šverca sa muslimanima i brani ih, optuženi je u sudnici zapljeskao i klimao glavom gledajući u pravcu galerije za javnost.
“Još uvijek 1.500 muškaraca iz Srebrenice nije pronađeno i možda nikada neće biti. Stradanje ovih žrtava i sakaćenje preživjelih zove se bosanski genocid”, kazao je McCloskey.
Odbrana će uvodnu riječ iznijeti nakon okončanja dokaznog postupka Optužbe.
In July 1995 Srebrenica was shelled and occupied by the Army of Republic of Srpska,VRS, despite being declared a protected area by the United Nations. More than 7,000 people were killed, the victims of genocide.
Key dates and events in the Bosnia war.
The Bosnian Serb commander’s role in the genocide committed in Srebrenica is described in detail in many indictments and verdicts pronounced before local and international judicial institutions.