Iznošenje završnih reči Tužilaštva i Odbrane u slučaju Vojislava Šešelja počeće u ponedeljak i trajaće do 15. marta.
“Očekuje se da bi Tužilaštvo trebalo da iznese završne argumente do 7. marta, a Odbrana od 12. do 15. marta”, rekla je Nerma Jelačić, portparolka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
|
Istorijat: |
|
1954: Rođen u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, u tadašnjoj Jugoslaviji 1971: Postaje član Saveza komunista 1984: Osuđen na dve godine zatvora zbog “kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja” 1990: Osnovao Srpski četnički pokret, koji je ubrzo posle toga zabranjen 1991: Osnovao Srpsku radikalnu stranku 1991: Izabran za poslanika u Skupštini Srbije 1991: Stiče reputaciju beskrupuloznog ratnog vođe u sukobima u Hrvatskoj i Bosni 1993: Razilazi se sa Miloševićem i pokreće raspuštanje Skupštine 1998: Ulazi u Miloševićevu Vladu da bi postao potpredsednik Vlade Srbije 2002: Kandiduje se na izborima za predsednika Srbije i osvaja 36,3 odsto glasova 2003: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podiže protiv njega optužnicu; dobrovoljno se predaje sudu 2007: Suđenje počinje posle neuspelih pokušaja i štrajka glađu optuženika 2009: Osuđen za nepoštovanje suda 2012: Traži od Haškog suda odštetu od dva miliona evra za kršenje njegovih ljudskih prava |
Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, brani se sam na sudu.
Prema odluci Sudskog veća, obe strane imaće na raspolaganju oko 10 sati da izlože svoje argumente.
MSKJ je 2003. godine podigao protiv Šešelja optužnicu za progon na političkim, rasnim i verskim osnovama, deportaciju i nečovečna dela, kao i za kršenje običaja rata tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji između 1991. i 1993. godine.
Prema navodima optužnice, Šešelj je tokom devedesetih planirao i izdavao naloge za etničko čišćenje nesrpskog življa sa teritorije koju je srpska vlast zvala Srpska autonomna oblast.
Oblast se sastojala od Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kao i od delova Bosne i Hercegovine i srpske pokrajine Vojvodine.
Poznat po svojim govorima i ekstremističkoj retorici, Šešelj je tokom sukoba mobilisao ne samo oružanu frakciju Srpske radikalne stranke već i druge srpske snage, navodeći ih na progon Hrvata i Bošnjaka.
Šešelj se 2003. dobrovoljno predao Hagu, ali mu je suđenje počelo tek 2007. godine, nakon nekoliko neuspelih pokušaja i štrajka glađu optuženika.
Nedavno, posle operacije srca u januaru, Šešelj je ponovo počeo da se pojavljuje u vestima.
Članovi Šešeljeve stranke ispolitizovali su njegovo zdravstveno stanje, optuživši Haški tribunal da sprečava lečenje njihovog lidera.
Šešelj je 30. januara zatražio odštetu od Haškog tribunala u vrednosti od dva miliona evra, zbog kršenja njegovih osnovnih ljudskih prava tokom pritvora.
Pravna procedura u slučaju “Šešelj” trajala je devet godina, što ga čini jednim od najdužih slučajeva u istoriji MKSJ-a.
This article is Premium Content. In order to gain access to it, please login to your account below if you are already a Premium Subscriber, or subscribe to one of our Premium Content packages.
Our Premium Service gives you access to exclusive content published on Balkan Insight, including analyses, investigations, comments, interviews and more. Subscribe to Balkan Transitional Justice Premium or to Full Premium Access and get unparalleled in-depth coverage of the Western Balkans.
If you have trouble logging in or any other questions regarding you account, please contact us
Timeline of events in the case against 13 former Serb fighters charged with committing war crimes in the villages of Cuska, Zahac, Ljubenic and Pavlac in Kosovo in 1999.