Počelo treće suđenje Španoviću

Španović je optužen za ratne zločine počinjene 1991. tijekom srpskog napada na selo Maja u centralnoj Hrvatskoj.

S još 18 bivših pripadnika srpskih paravojnih formacija, on je 1993. u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora.

Španović je 2009. izručen Hrvatskoj iz Velike Britanije, kada je u ponovljenom postupku osuđen na blažu zatvorsku kaznu od tri i pol godine.

Vrhovni sud Hrvatske poništio je, međutim, tu presudu “zbog bitnih povreda krivičnog postupka”.

Španovićev odvjetnik Silvije Degen rekao je u četvrtak na početku trećeg suđenja da je slučaj primjer “neutemeljenih optužnica koje su se dizale prije 20 godina”.

On je uvjeren da bi Tužiteljstvo trebalo odustati od progona jer su Španovićevi suoptuženici iz prvog postupka abolirani, a neke od optužbi protiv njega smiješne.

“Španović se tereti za običnu krađu kosilice”, istakao je Degen.

Jedan od dvojice svjedoka na suđenju u četvrtak potvrdio je da je Španović iz dvorišta ukrao motornu kosilicu tijekom napada na selo 1991. godine.

Drugi svjedok nije mogao potvrditi da je Španović pucao i pljačkao po selu.

Ranih devedesetih bila je uobičajena praksa hrvatskog pravosuđa da organizira masovna suđenja građanima srpske nacionalnosti u njihovom odsustvu.

Mnoga od tih suđenja bila su politički motivisana i namjera je bila da se njima ublaži bijes obitelji žrtava zbog nedostatka procesuiranja počinilaca ratnih zločina.

Hrvatska je izdala više od 600 naloga za uhićenje u vezi s ratnim zločinima i održala oko 400 suđenja u odsustvu, gotovo isključivo Srbima.

Odvjetnici po službenoj dužnosti su rutinski radili malo toga na zastupanju svojih odsutnih klijenata.

Prvo suđenje Španoviću smatra se primjerom ove prakse, koju su kritizirali OSCE, Amnesty International i Human Rights Watch.

Poslije 2000. godine, novi državni odvjetnik Mladen Bajić ukinuo je tu praksu i naložio reviziju svih optužnica za ratne zločine podignutih tijekom devedesetih.

Poslije revizije, mnoge od tih optužnica bile su povučene.