Karadžić se nije želio baviti ratnim zločinima

Đerić, koji je na čelu Vlade RS-a bio od marta do decembra 1992., ocijenio je da je RS tada bila “partijska država koju je vodio Karadžić” kao lider Srpske demokratske stranke (SDS).

On je izjavio da je Karadžić “sebe smatrao Vladom” i da je s najužim krugom saradnika određivao politiku koja će biti vođena i ministre koji će je sprovoditi.

Vlada čiji je premijer bio Đerić bila je stoga, po njegovim riječima, samo “tehnički privjesak”.

Đerić je izjavio i da je “bio zabrinut” zbog zločina srpskih snaga i da je želio da se taj problem riješi, ali da se Karadžić “s tim nije složio”, rekavši da se to može uraditi i kasnije.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam općina u BiH, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce.

Bivši premijer RS-a potvrdio je da je tadašnja članica Predsjedništva RS-a Biljana Plavšić “tražila i odobravala” dolazak paravojnih snaga u RS, ali da je to odobravalo i cijelo Predsjedništvo.

Tribunal je Plavšićevu 2003. osudio na 11 godina zatvora nakon što je priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva počinjen 1992. godine. Poslije izdržane dvije trećine kazne, ona je puštena na slobodu iz zatvora u Švedskoj.

Đerić je tokom unakrsnog ispitivanja naglasio da je namjeravao otvoriti pitanje ratnih zločina, ali da se Karadžić tome protivio.

“Da ste vi, gospodine Karadžiću, tada dopustili da se od prvog dana kažnjava ono što je bilo za kažnjavanje, ne bi se mogle kasnije desiti i mnogo gore stvari. Ja sam vas ubjeđivao i govorio vam i na kraju sam otišao, a problemi su ostali”, naglasio je svjedok obraćajući se optuženom Karadžiću.

Ove sedmice je ekspertkinja Tužilaštva za demografiju Ewa Tabeau procijenila i da je iz 27 općina širom BiH u prvim mjesecima rata 1992. raseljeno ili izbjeglo više od 284.000 Bošnjaka.

Nastavak suđenja Karadžiću zakazan je za utorak, 1. maj.