HRW: BiH diskriminira manjine

BiH mora prekinuti s isključivanjem Roma, Jevreja i ostalih nacionalnih manjina iz učešća u državnoj politici, kaže se u izvještaju Human Rights Watcha (HWR) objavljenom 4. aprila u Sarajevu.

U izvještaju se ističe potreba da BiH primijeni presudu “Sejdić-Finci” iz 2009. godine, prema kojoj se Ustav i drugi zakoni moraju promijeniti da bi se dozvolilo pripadnicima manjina da se kandidiraju za visoke državničke položaje.

Prema sadašnjim zakonima, kandidatura za tripartitno državno predsjedništvo ili državni Dom naroda, jedan od dva parlamentarna doma, rezervirana je samo za pripadnike tri glavne etničke grupe u zemlji – Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Dervo Sejdić, romski aktivist, koji je 2009. dobio slučaj protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, rekao je za “Balkan Insight” da i dalje ne vidi rješenje zbog nedostatka političke volje da se ova presuda primijeni.

“Mislim da se političari plaše da ne izgube status koji imaju u politici. Ne razumijem zašto se plaše da svi imamo jednaka prava i mogućnosti”, izjavio je Sejdić.

“Ne vidim odakle dolazi taj neosnovani strah – pogotovo ako su tako proevropski i procivilno orijentirani kao što tvrde.”

Izvještaj HWR-a naglašava da se ova diskriminacija u velikoj mjeri zasniva na Ustavu Bosne i Hercegovine.

Benjamin Ward, zamjenik direktora HWR-a za Evropu i Centralnu Aziju, rekao je da je Ustav BiH iz 1995. godine, koji proističe iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, pravljen samo da okonča rat u zemlji vođen od 1992. do 1995.

“Romi doživljavaju diskriminaciju i zlostavljanja širom Evrope. Razlika u Bosni i Hercegovini je što isključivanje Roma iz državne politike i lokalne vlasti sprečava da se njihov težak položaj čak i prepozna”, rekao je Ward.

Human Rights Watch je u svom izvještaju ispitao i svakodnevnu diskriminaciju s kojom se suočavaju Romi u pristupu stambenom smještaju, obrazovanju i zapošljavanju.

Prema sadašnjim procjenama, broj Roma u BiH dostiže i 100.000, a mnogi od njih žive u neformalnim naseljima kojima nedostaje stabilnost i sigurnost.

U izvještaju se kaže da problem predstavljaju prisilne deložacije, posebno u Mostaru, gdje su neke romske porodice deložirane dva puta u protekle dvije godine, a vlasti nisu osigurale adekvatan alternativni smještaj za one koji su deložirani.

Romske porodice širom Bosne i Hercegovine suočavaju se s finansijskim barijerama pri upisu u školu, a posljedica ovoga je da u mnogim dijelovima BiH romska djeca imaju nisku stopu pohađanja nastave, i samo jedna trećina djece ove nacionalnosti na teritoriji cijele zemlje pohađa osnovnu školu.

Glavni izvor dohotka za većinu romskih porodica su recikliranje otpadnog metala i prošenje na ulicama.

Iako su vlasti uspostavile program zapošljavanja Roma, samo je mali broj Roma ili poslodavaca učestvovao u njemu, jer je mali broj njih oficijelno registriran kao nezaposleni.

Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze na visokom nivou da riješi probleme u oblasti ljudskih prava s kojima se susreću Romi, ali je malo ostvareno u praksi, ustanovila je organizacija Human Rights Watch, djelimično i zbog niskog prioriteta koji je političko vodstvo dalo poboljšanju situacije ove populacije.