Analiza 31 Dec 12

Hrvatski mediji o Mladiću- Gorak okus nekažnjenog zločina

Usprkos oslobađanju generala Gotovine i Markača, propust da se optužnica protiv Ratka Mladića proširi zločinima počinjenim u Hrvatskoj, ostavila je mrlju na ugledu Haškog suda.

Boris Pavelić
Zagreb

Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu propustio je optužiti Ratka Mladića za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, fokusirajući se isključivo na ratne događaje u BiH, što je dodatno narušilo ugled ovog suda u hrvatskoj javnosti.

Kada je Haški sud u studenom 2012. – na iznenađenje mnogih – oslobodio dva hrvatska generala, Antu Gotovinu i Mladena Markača, njegova reputacija u očima Hrvata djelomično je poboljšana. U prvoj sudskoj instanci, u travnju 2011., Gotovina je bio osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora, pa je dramatični zaokret u Hrvatskoj dočekan euforičnom reakcijom.

Međutim, kada je riječ o Ratku Mladiću, Hrvati su očekivali da će Haag, nakon njegovog hapšenja, proširiti optužnicu zločinima počinjenim u Hrvatskoj, naročito masovnim ubojstvom u selu Škabrnja, u kojem su 1991. godine ubijena 84 civilna i ratna zarobljenika.

Po broju ubijenih, to je drugi najveći zločin srpskih snaga u ratu u Hrvatskoj, poslije ubojstva više od 200 zarobljenika na Ovčari nedaleko od Vukovara 20. studenog 1991. godine.

Započeti sudski postupci protiv Mladića u Hrvatskoj, za ovaj i još neke slučajeve, nikada nisu dobili sudski epilog, jer je Hrvatska, na zahtjev međunarodne zajednice, kada je počela prilagođavati 2000. svoje pravosuđe Europskoj uniji (EU), obustavila suđenja za ratne zločine u odsutnosti, pa se vjerovalo da je Haški sud preuzeo teret i moralnu obavezu za suđenje Ratku Mladiću.

Zato su hrvatska javnost i vlast reagirali valom nezadovoljstva nakon što je 1. lipnja 2011. godine glavni tužitelj Serge Brammertz potvrdio da tužilaštvo tog suda ne namjerava proširivati optužnicu protiv Ratka Mladića.

Političke stranke su se međusobno optuživale, dok su ratne žrtve cijelu političku klasu optužile za nesposobnost i zanemarivanje patnji žrtava Mladićevih napada.   

“Žalosno je da Ratko Mladić ne bude osuđen i da u optužnici uopće ne bude Hrvatska”, izjavio je 16. svibnja 2012. godine, samo dan poslije početka suđenja Mladiću, Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje.

Osumnjičen za najteže zločine

Ime Ratka Mladića vezuje se uz najteže ratne zločine srpskih snaga i Jugoslovenske narodne armije (JNA) u južnoj i središnjoj Hrvatskoj 1991. i 1992. godine.

Haški optuženik je od lipnja 1991. do 12. svibnja 1992. zapovijedao 9. korpusom JNA u Kninu, političkom središtu pobune hrvatskih Srba protiv vlasti u Zagrebu.

U tom su razdoblju vođene najteže borbe hrvatskih i srpskih snaga tokom cijeloga rata u Hrvatskoj, koji je trajao od polovine 1991. do početka kolovoza 1995. godine.

Prema podacima Državnog odvjetništva Hrvatske (DORH), Okružni sud u Šibeniku osudio je u srpnju 1992. Ratka Mladića i još šest osoba za ratne zločine počinjene na području dalmatinskog grada Šibenika, te Knina i Sinja, gradova u zaleđu Šibenika i Splita.

Mladić je tom presudom u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora “zbog napada na mjesto Kijevo te okolna sela u kolovozu 1991., Sinj i okolna mjesta od kolovoza do studenog 1991., Vrliku u kolovozu 1991., Maljkovo, Potravlje, Šatrić, Dabar u rujnu 1991., Sinj u prosincu i listopadu 1991. i područje Šibenika u rujnu 1991. godine”, navelo je Državno odvjetništvo u službenom saopćenju.

Tri godine kasnije, u prosincu 1995., Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u odsutnosti je optužilo Mladića i još tri osobe zbog pokušaja miniranja hidroelektrane Peruča nedaleko od Sinja.

Optužnica ih tereti “da su od rujna 1991. do siječnja 1993. isplanirali i u siječnju 1993. godine organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata, te time i ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu”.

JNA je 1991. i 1992. postavila eksploziv u temelje brane akumulacijskog jezera i hidroelektrane Peruča, te ga aktivirala u siječnju 1993. godine.

Brana je teško oštećena, ali ne i srušena. Akumulacijsko jezero Peruča stoga se nije izlilo, pa je izbjegnuta katastrofa naselja nizvodno od hidroelektrane.

Optužnica za miniranje brane Peruča nikada nije rezultirala sudskom presudom protiv Ratka Mladića jer je Hrvatska u međuvremenu prestala suditi za ratne zločine u odsutnosti. 

Škabrnju su srpske snage i JNA, pod Mladićevim zapovjedništvom, osvojile 18. studenog 1991., te ubile 58 civila hrvatske nacionalnosti i 26 pripadnika hrvatskih snaga.

Tužiteljstvo: Koncentrirali smo se na BiH

Na pitanje BIRN-a u rujnu 2012. godine je li od Haškog suda ikada zatražilo proširenje Mladićeve optužnice na Hrvatsku, Tužiteljstvo nije precizno odgovorilo.

“Istraga zločina za koje bi Ratko Mladić mogao biti smatran odgovornim bila je usmjerena prije svega na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. To se očitovalo u optužnici iz 1995., dopunjenoj 2002. i 2011. godine”, stoji u odgovoru Ureda haškog tužitelja BIRN-u od rujna ove godine.

Ostatak ovog odgovora glasi: “Ured tužitelja istodobno je proveo druge istrage zločina izvršenih u Hrvatskoj, obuhvativši druge počinitelje na visokoj razini, koji su procesuirani i suđeni za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.”

Za zločine počinjene u Hrvatskoj, Haški sud optužio je, među ostalima, bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, načelnika Službe državne bezbednosti (SDB) pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srbije Jovicu Stanišića, predsjednike samoproglašene Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajine u Hrvatskoj Milana Martića i Gorana Hadžića, te predsjednika vlade SAO Krajine Milana Babića. Martić i Babić osuđeni su na zatvorske kazne, Slobodan Milošević umro je tokom suđenja, a Jovici Stanišiću i Goranu Hadžiću suđenje upravo traje.

 

Hrvatsko pravosuđe je za taj zločin 1994. podnijelo optužnice protiv 26 osoba. Dvije od njih – neposredni sudionici Zorana Banić i Jovan Badžoka – uhapšene su i odslužile zatvorske kazne, a ostale su osuđene u odsutnosti. Zorana Banić je uhapšena 2001. u Švicarskoj i osuđena na četiri godine zatvora, a Jovan Badžoka je uhapšen 1995. i osuđen na deset godina zatvora.

No, najviši zapovjednici napada na Škabrnju nikada nisu procesuirani.

U veljači 2005., Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je protiv Ratka Mladića dva istražna zahtjeva, pridružujući ih istrazi iz 1991. zbog ubojstva više desetaka civila i vojnika u Škabrnji u zaleđu Zadra, te za artiljerijske napade na Zadar i okolna mjesta.

Ta istraga nije urodila optužnicom protiv Mladića, djelomice i zbog odluke hrvatskog pravosuđa, a na zahtjev međunarodne zajednice da za ratne zločine prekine suđenja u odsutnosti.

Zbog prekida suđenja u odsutnosti, očekivalo se da će Mladićevu odgovornost za zločin počinjen u Škabrnji procesuirati Haški sud, pa je DORH Haagu dostavio preslike spisa još 2003. pozivom na broj T04/HRV - 0504 putem Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima hrvatske Vlade.

Optimizam zbog nepreciznog izvještaja

Optimizam da će Haški sud Mladiću suditi i za događaje u Hrvatskoj podgrijali su hrvatski mediji u svibnju 2011. godine.

Na dan Mladićevog hapšenja, 26. svibnja 2011., glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz na hrvatskom otočju Brijuni sudjelovao je na redovnoj godišnjoj konferenciji državnih odvjetnika iz bivše Jugoslavije.

Dan kasnije, u hrvatskim novinama objavljeni su naslovi kojima se izrijekom tvrdi kako će “Haag Mladića optužiti i za zločine počinjene u Hrvatskoj”.

Takvi su naslovi posljedica jednog pasusa izvještaja Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) o sastanku na Brijunima, koji glasi: “‘Moj ured je prije nekoliko mjeseci uručio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada čekamo završetak istrage u Beogradu, a kada Mladić bude u Haagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice’, izjavio je Brammertz na pitanje novinara razmatra li ICTY mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića i na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, gdje je bio zapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu.”

Na temelju tog pasusa, u hrvatskoj javnosti se proširilo uvjerenje da će Ratko Mladić odgovarati i za zločine počinjene u Hrvatskoj, a najavu su pozdravili i najviši dužnosnici hrvatske vlasti.

Dva dana nakon Brammertzove izjave na Brijunima, 28. lipnja, kako su izvijestili hrvatski mediji, predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor “pozdravila je najavu glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza o proširenju optužnice protiv Ratka Mladića i na zločine počinjene u Hrvatskoj kazavši da je to dobro i da će i Hrvatska to tražiti”.

“To je i naš zahtjev. Mi ćemo i poduzeti neke korake u vezi s tim i zaista očekujemo da se to dogodi”, rekla je premijerka.

Predsjednik Republike Ivo Josipović, koji je tih dana boravio izvan Hrvatske, na novinarsko pitanje također je izrazio nadu da će Mladić biti optužen i za zločine izvršene u Hrvatskoj.

“Sasvim sigurno bi bilo primjereno da se ispita Mladićeva odgovornost i za zločine počinjene u Hrvatskoj. Sjetimo se samo strašnog zločina u Škabrnji. Mislim da će za to biti dobre volje i na strani tužitelja”, odgovorio je novinarima Josipović.

No samo dva dana kasnije, a četiri nakon što je Mladić uhićen u Srbiji, 1. lipnja 2011. godine, Brammertz je opovrgnuo ta hrvatska očekivanja.

On je u Haagu održao konferenciju za novinare, na kojoj je objavio da je optuženik prebačen u pritvor i najavio prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred haškim sucima. 

Kako je izvijestila HINA, Brammertz je na novinarsko pitanje odgovorio kako “njegov ured ne namjerava proširiti optužnicu protiv Mladića na zločine u Hrvatskoj, uključujući i pokolj u Škabrnji”.

Ta njegova izjava u Hrvatskoj je odjeknula kao “hladan tuš” jer je izravno proturječila očekivanju stvorenom u prvim danima nakon Mladićeva uhićenja.

Žrtve: Haag i političari krivi

Ljutnja i nezadovoljstvo hrvatske javnosti dali su priliku političarima da dodatno potkopaju ugled Haškog suda. 

U tome su prednjačili političari Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke koja je Hrvatskom vladala tokom rata i u čijem su mandatu s hrvatske strane počinjeni ratni zločini koje je procesuirao Haški sud.

Ivan Jarnjak, ratni ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik HDZ-a, tadašnje vladajuće stranke u Hrvatskoj, ustvrdio je kako će suđenje Mladiću u Haagu biti “nepotpuno” ne proširi li se optužnica i na zločine izvršene u Hrvatskoj.

“Time ga oslobađaju dijela zločina koje je počinio, što znači da smo, po Brammertzovu mišljenju, mi Hrvati manje vrijedan narod. Ono što je Mladić činio u zaleđu Zadra i Šibenika, to nije ništa, a naše oslobađanje vlastitog teritorija proglašavaju zločinačkim udruživanjem”, izjavio je Jarnjak hrvatskim medijima 2. lipnja, dan nakon što je Brammertz u Haagu objavio da neće proširivati optužnicu.

Negativno je reagirala i tadašnja hrvatska Vlada. Premijerka Jadranka Kosor objavila je 4. lipnja 2011. kako će “inzistirati” da optužnica bude proširena.

“Pripremamo zaključak za sjednicu Vlade kojim ćemo potaknuti državno odvjetništvo, kao neovisno tijelo, da još jednom, makar je to učinilo, pošalje svu prikupljenu dokumentaciju sa zahtjevom glavnom haškom tužitelju da se optužnica proširi i na Hrvatsku”, izjavila je Kosor na Hrvatskoj televiziji. 

Taj je zaključak hrvatska Vlada usvojila 9. lipnja, uz napomenu premijerke Kosor kako je “dovoljno podsjetiti se strahota i masakra počinjenog u Škabrnji, te svih obitelji koje su na zadarskom području zauvijek zavijene u crno”.

Državno odvjetništvo na taj je zahtjev odgovorilo službenim saopćenjem u kojem je podsjetilo da je sve materijale protiv Ratka Mladića još 2003. godine preko Vladina ureda za suradnju s Haškim sudom poslalo u Haag.

Opozicija lijevog centra, predvođena Socijaldemokratskom partijom (SDP), tih je dana bila prisiljena braniti se od optužbi HDZ-a kako u mandatu svoje vlade, od 2000. do 2003., nije osudila Ratka Mladića.

Zadranka Ingrid Antičević-Marinović, saborska zastupnica SDP-a i bivša ministrica pravosuđa, komentirala je 2. lipnja za dnevni list Vjesnik: “Danas je lako reći – trebali smo.”

“No, treba podsjetiti da smo se zbog standarda EU-a i modernih zakonodavstava obvezali da nećemo suditi u odsutnosti. Da smo Mladića ranije osudili u odsutnosti, mogao je dobiti i 20 godina zatvora, kolika je bila maksimalna kazna u vrijeme kad je počinio zločine, dok bi u Haagu mogao dobiti 40 ili 60 godina ili doživotnu kaznu”, podsjetila je Antičević-Marinović, dodavši: “Trebalo je, dakle, odvagnuti ta dva momenta – suditi u odsutnosti ili čekati Haag, a to je bio izbor između Scile i Haribde.” 

Do početka suđenja Mladiću 16. svibnja 2012. godine, nezadovoljstvo propustom Haškog tribunala da optuži Mladića za rat u Hrvatskoj postalo je jedno od općih mjesta kritike Suda u hrvatskoj javnosti.

Na komemoraciji u povodu 20. obljetnice zločina počinjenog u Škabrnji 18. studenog 2011., ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić je usporedio suđenje hrvatskom generalu Anti Gotovini sa suđenjem Ratku Mladiću. Premda je Gotovinu Haag nepravomoćno osudio na 24 godine zatvora za ratne zločine izvršene tokom i poslije vojne operacije “Oluja”, mnogi Hrvati poštuju njegovu ulogu ratnog zapovjednika i smatraju da je haška presuda nepravedna.

“Kažu da je general Ante Gotovina previše granatirao Knin, a ja vam kažem da je svaki dan od 1. listopada 1991. do pada 18. studenog na Škabrnju palo više granata u jednom danu nego na Knin, Gračac, Benkovac i Obrovac u cijeloj ‘Oluji’. Ali general Gotovina u Haagu odgovara za ‘Oluju’, a Ratko Mladić ne odgovara za Škabrnju. Tko nam je kriv? Krivo je naše pravosuđe i ljudi koji su vodili našu politiku i diplomaciju”, rekao je Miljanić.

Miljanićeva kritika dobro izražava uvjerenje sudionika i žrtava rata u Hrvatskoj, prema kojem su za propuste u kažnjavanju najviših zapovjednika odgovornih za srpske ratne zločine u Hrvatskoj odgovorne, bez razlike, sve hrvatske vlade i stranke.

Miljanić je svoje nezadovoljstvo ponovio i kada je počelo suđenje Mladiću u Haagu u svibnju ove godine.

“Žalosno je da Ratko Mladić ne bude osuđen i da u optužnici uopće ne bude Hrvatska. Ne govorim samo o Škabrnji, gdje je Mladić ispekao svoj prvi ratni zanat i gdje je pobijeno stotinjak ljudi. Da je pobijeno stotinjak životinja, netko bi odgovarao, a da nitko ne odgovara za stotinjak ljudi, to je najveća žalost”, izjavio je Miljanić za dnevnik “Slobodna Dalmacija” na dan početka suđenja Ratku Mladiću.

Raspoloženje prema Haškom sudu se, ipak, donekle promijenilo nakon što su Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni i vraćeni u Zagreb, gdje su dočekani slavljem. 

Ivo Josipović je 16. studenog, na dan oslobađajuće presude, izjavio da je oslobađanjem dvojice generala Žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Haagu donijelo zakonitu i pravednu presudu. “Današnja presuda ojačala je moje povjerenje u međunarodno pravo i pravdu”, rekao je Josipović.

Dok se većini Hrvata sada miješaju osjećaji o presudama Haškoga suda – od oduševljenja zbog oslobađanja Gotovine i Markača do nezadovoljstva zbog Mladića – stručna javnost je odustajanje Haškog suda od optužnice protiv Mladića za zločine počinjene u Hrvatskoj protumačila žurbom Suda da okonča mandat. Planirano je da Haški sud u sadašnjem obujmu zatvori vrata do kraja 2013., a sadašnja suđenja dovršit će tzv. “rezidualni mehanizam”, koji će brinuti i o arhivi Haškog suda.

Odvjetnica Jadranka Sloković, koja ima iskustvo rada u Tribunalu, odluku Tužilaštva nazvala je “očekivanom”, dodavši kako se “uklapa u izlaznu strategiju Haškog suda i što skoriji završetak suđenja”.

“Time što je optužnica protiv Mladića samo sužavana – sa 16 je reducirana na 11 točaka optužbe – bilo je jasno da se u nju neće unositi novi događaji”, kazala je Sloković.

Prema njenoj ocjeni, postojeća je optužnica “vrlo upitne kvalitete”, jer se Mladićeva uloga u Hrvatskoj spominje samo u uvodu, uz nekoliko detalja i kratko podsjećanje da je zapovijedao 9. korpusom JNA u Kninu.

Talk about it!

blog comments powered by Disqus

Background

Srebrenica: Genocide Reconstructed

In July 1995 Srebrenica was shelled and occupied by the Army of Republic of Srpska,VRS, despite being declared a protected area by the United Nations. More than 7,000 people were killed, the victims of genocide.

War in Bosnia

Key dates and events in the Bosnia war.

Ratko Mladic: The Force Behind the Srebrenica Killings

The Bosnian Serb commander’s role in the genocide committed in Srebrenica is described in detail in many indictments and verdicts pronounced before local and international judicial institutions.

Subscribe to Our Newsletter